TEMA: Kamatne stope

PROBLEM VISOKIH KAMATNIH STOPA U CRNOJ GORI

Glasnik, jun 2015., str. 48

http://www.privrednakomora.me/sites/pkcg.org/files/multimedia/gallery/files/2012/09/glasnik_jun_2015_final_www.pdf

Finalna verzija
Tema: Biznis trendovi u tech industriji

SAVREMENI MODELI FINANSIRANJA BIZNISA

/Globus/

Primjer indijskog grada Bangalora pokazuje velike promjene u današnjem svijetu savremenih tehnologija. Ono što je Silicijumska dolina za zapad, to je 10-milionski grad Bangalore za istok; dakle, mjesto poznato po koncentracije kompanija i istraživačkih centara internetske ekonomije. Grad koji je do nedavno bio poznat po outsourcingu sve više postaje sjedište novih starupova internetskih kompanija.  Osim starupova koji sve više dolaze iz cijelog svijeta ovdje, tu su i domaći perspektivni početnici koje osnivaju stručnjaci koji su radili u odjeljenjima i predstavništima stranih interentskih kompanija. Starupovi su okrenuti domaćem indijskom tržištu koje je ogromno ali i stranim tržištima. Širenjem korišćenja mobilnih telefona indijsko tržište čini jednom od najvećih sa perspektivom povećanja sa sadašnjih 150 miliona na 750 miliona korisnika u narednih 5-10 godina.  Osim ovog, ključni momenat postaje sve veća dostupnost finansiranju starupova. Osim ulagača iz Silicijumske doline, došli su novi kao što su japanska SoftBanka i Alibaba, njujorški Tiger Global, mnogi hedge fondovi i drugi što je uzdiglo Bangalore u sam vrh gradova sa značajnim tehnološkim ulaganjima. 

Jedan od najvećih problema u mnogim zemljama je kako obezbijediti finansiranje starupova. Iako mnoge vlade podržavaju razvoj ovih savremenih biznis modela često su ta finansiranja spora (ako se obezbijede često je to kasno) i nedovoljna. Komercijalne banke, poznato je, nijesu zainteresovane na kreditiranje ovih rizičnih biznisa. Zato postoje specijalizovani fondovi koji se bave finansiranjem tzv. rizični odnos venture fondovi specijalizovani za tehnološke industrije (pr. Union Square Ventures, Y Combinator, te mnoge internet platforme omogućavaju prezentaciju novih ideja i podrškuu finansiranju).

Najveće svjetske investicione kompanije traže disruptivne inovacije i ideje koje se protive zdravom razumu – često tu leže začeci budućih poslovnih uspjeha. Apple Watch je dobar primjer kako ručni sat koji se koristi decenijama postane svjetski hit kada se u njega ugrade funkcije pametnog telefona.

Popularni američki seed fond Y Combinator, poznati akcelerator kompanija, izdvaja manje iznose i ulaže u mnoštvo starupova koji imaju sljedeće karakteristike: dobru ideju, 3-4 zaposlena koji čine dobar tim i imaju početne rezultate koji obećavaju. Union Square Ventures najčešće pitcheve prima preko svoje internet stranice ili kroz društvene mreže. Startup, koji ima svoju web stranu i može svoju dobru ideju predstaviti u nekoliko rečenica, potencijalni je predmet finansiranja ovog investicionog fonda, jer 6% koji apliciraju kod njih dobiju poziv (često i plaćenu kartu) za razgovor.   

U poslednje vrijeme sve više dobija na značaj crowdfunding. Crowdfunding je novi fenomen u svijetu finansija koji još nije našao adekvatnu riječ u našem jeziku. Radi se najčešće o velikom broju ljudi koji sa malim sredstvima finansiraju novi projekat koji su po pravilu rizični. Inicijator nove ideje traži finansijere van klasičnog finansijskog sektora - jedan ili veći broj ljudi (crowdfunding – gužva u finansiranju) koji bi uložili u kratkom vremenskom periodu, pri čemu ih spaja moderator (platforma). Intencija je da se ovaj vid finansiranja ubudućnosti pospješi i omogući preko mobilnih aplikacija što će zbačajno redefinisati finansijski sektoru kada je finansiranje u pitanju.

Tema: Kamate

PRIVREDNI PROBLEMI OTPLATE KREDITA I VISOKE KAMATNE STOPE

Analitika (Portal Analitika)
Izjava

http://portalanalitika.me/clanak/197000/podgoricki-model-rjesavanja-losih-kredita-dozivio-potpuni-fijasko 

TEMA: Novi biznis modeli

FENIKS NOVINSKOG IZDAVAŠTVA ALI NE U KLASIČNOM OBLIKU
/FT u Globusu/

Apple (Apple News) i Facebook (Instant Articles) su najavili uvođenje vijesti na svojim platformama da bi povećali prisustvo posjetilaca na njihovim web stranicama. U tom cilju povezaće se sa velikim novinskim izdavačima koji će im omogućiti stalni priliv svježih vijesti. Novinsko izdavaštvo kao da se izdiže iz pepela nakon poplave raznih blogova, videa i internetskih stranica sa vijestima koji su za sva vremena zbrisali veći dio klasičnog novinskog izdavaštva.

Pametni telefoni su danas najviše korišćeni za pristup internetu i glad za online vijestima velikog broja korisnika se naglo povećava. Povezivanje novinskih izdavača sa tehnološkim firmama značiće mnogo za njih jer će moći povećati svoje prihode i uvećati šansu za opstanak. S druge strane, novinske izdavače brine prodor tehnoloških firmi u oblast novinskog izdavaštva jer će imati uticaj na naručivanje kolumni, zapošljavanje novinara, izbor članaka i priča.

Tu su i drugi problemi poput toga da većina biti mlađi čitaoci, da će se vijesti agregirati prema temama tako da se neće čitati kao novine u  kojima su razne rubrike na jednom mjestu. Još mnogo toga će se promijeniti sa ovim novinama koje diktiraju tešnološki pronalasci (npr. Amazon uvodi promjenu u načinu plaćanja autora elektronskih knjiga koji će biti plaćeni prema broju pročitanih strana njihovih knjiga). Mnogi postavljaju pitanje da li prolazi vrijeme nezavisnog novinarstva. Tu je i prijetnja od pridošlica koji se nikada nijesu bavili kreiranjem vijesti. Tipičan primjer je društvena mreža Twitter News koja uvodi vijesti koje će uređivati od najboljih i najaktuelnih tvitova. Poznato je da često puta ova društvena mreža prva objavi neki događaj, često puta i direktno sa lica mjesta dešavanja i zato ne čudi njihova aspiracija da se pretvore u kreatora vijesti na svojoj platformi.

Finansijska održivost ovog novog biznis modela sastoji se u tome što bi novinski izdavači bili plaćeni od budućih pretplata i reklama koje budu agregirali. Da li će ovaj novi biznis model za novinsko izdavaštvo biti održivo i šta će se još mijenjati u ovom trenutku ima više pitanja nego odgovora.

Tema: Restrukturiranje savremenog biznisa

SPIN OFF – NOVI TRENDOVI U HIGH TECH BIZNISU

Kada su high tech i druge uspješne kompanije izašle u javnost emitovanjem svojih akcija (IPO), mnoge od njih su uspjele da prikupe velika finansijska sredstva. Investitori su kupujući te akcije, i po znatno većim cijenama od ponuđenih, pokazali veliko povjerenje u budućnost ovih kompanija. Google i Facebook su dobri primjeri za to. Prikupljenim sredstvima, ove kompanije uložili su u mnoge inovativne i perspektivne druge kompanije (startup-ovi i drugi) kupujući ih. Trend pripajanja i preuzimanja drugih perspektivnih biznisa bio je vrlo snažan poslednjih godina jer su kompanije, dobro kapitalizovane na osnovu svog postojećeg uspješnog poslovanja, još brže krenule u nove razvojne projekte na taj način diversifikujući svoja ulaganja. Tržište je nastavilo da raste za ove kompanije koje su postale još konkurentnije i prodornije jer su merdžerima uspjele da skrate ciklus istraživanja u nove proizvode i usluge, i time postale još efikasnije. Inovativne tehnologije našle su na ovaj način najbrži put do kupaca.

Ali u poslednjih nekoliko mjeseci na pomolu je suprotan trend, tj. izdvajanje pojedinih biznisa iz postojećih, često vrlo složenih organizacionih formi, radi prodaje ili odvajanja djelova biznisa u nove pravne entitet, koji bi trebalo kao takvi da se još brže razvijaju. Dakle, dolazi vrijeme razdvajanja biznisa iz zajedničkog portfolia, tzv. spin off.

Spin offovi u praksi

Trenutno najpoznatiji spino off je kompanija eBay koja je prodala svoje odjeljenje eBay Enterprise zajedno sa e-komercijalnom platformom za maloprodaju, distribuciju, te logistiku za brendirane kompanija. eBay ovim nastoji da se fokusira na svoj osnovni biznis. Ranije obznanjena odluka da će se i PayPal (vodeći provajder usluga elektronskog plaćanja u svijetu), koji je sada u okviru te kompanije, takođe odvojiti u poseban poslovni entitet, najavljuje strategiju eBay u pravcu jačanja jezgra biznisa ove kompanije a to je online trgovina.

Interesantno je da je procijenjena vrijednost PayPala (45 milijardi dolara što je puno veća vrijednost od plaćane prilikom kupovine 2002. kada je vrijeđela 2,2 milijarde dolara) veća u odnosu na vrijednost preostalog eBay (30 milijardi dolara). Kako se tehnologije i tržišta razvijaju, PayPal očekuje da, u oštroj međunarodnoj konkurenciji (Apple Pay, Striple), postane okretniji i spretniji kao nezavisna kompanija kako bi postane globalni igrač koji će omogućiti prenos novca sa bilo kojeg elektronskog uređaja na bilo kojeg elektronskog trgovca. 

Do sada je ostvarenje ovog cilja znatno limitiralo zajedništvo sa eBayom jer su druge elektronske platforme za trgovinu bile manje sklone da sarađuju sa PayPalom jer su ga viđele kao dio njihovog velikog konkurenta eBaya. S druge strane eBay sve više ima potrebu da redefiniše svoj biznis koji pokazuje prve znake zamora i zaostajanja. Naime, preovladao je koncept fiksne cijene na većim elektronskim prodajnim platformama (AliBaba, Amazon i dr.) za razliku od eBaya koji ima aukcijski način prodaje. eBay mora da se prestroji ako želi da ostane u vrhu liderstva on line trgovine. Ima, međutim analitičara koji smatraju da će poslije spin offa eBay postati predmet interesovanja za preuzimanja na koji navodno mjerkaju AliBaba, Amazon, Google, Microsoft ...

Yahoo je druga svjetski poznata kompanija koja planira da spinoffuje 15% učešća u Alibabu, jednog od najveće on line platforme za prodaju u svijetu. Tu je i HP koji razmišlja o razdvajanju biznisa za prodaju IT tehnologija kompanijama i biznisa proizvodnje računara i printera.

Karakteristike Spin off

Spin off je sektor kompanije ili organizacije koji postaje nezavisan biznis sa svojom imovinom, zaposelnima, tehnologijom, intelektualnom imovinom ili postojećim proizvodima koji se uzimaju iz matične kompanije. Akcionari matične kompanije dobijaju akcije od nove kompanije u istoj srazmjeri u kojoj oni imaju akcije u matičnoj kompaniji i na taj način bivaju kompenzovani za smanjenje kapitala matične kompanije koji je nastao poslije spin offa. Akcionari mogu kupovati ili prodavati akcije obje kompanije prema svom nahođenju. Spinn off čini akcije nove kompanije vrlo atraktivnim jer ona može da se fokusira na ulaganje samo u svoj biznis što može biti okidač potencijala njenog rasta. U nekim slučajevima moguće je zamijeniti akcije matične kompanije od npr. 100€ za 110€ akcije nove kompanije.

Razlozi za spin off mogu biti različiti, a jedan od njih je pripajanja i spajanja koja nijesu dala očekivane rezultate. Obično se spinuje dio potojećeg biznisa koji nije vezan za osnovnu djelatnost matične kompanije, ili je manje produktivan, ili se radi o poslovnoj ideji na kojoj se treba fokusirati bez opterećenja drugim poslovima kojima se bavi matična kompanija itd.

Odvajanje dijela kompanije u zasebno pravno lice može trajati vremenski duže od procesa preuzimanja jer je neophodno definisati sve pojedinosti vezano za prenos na novu kompaniju počevši od dugova, tržišta, zaposlenih itd.1980-tih industrijski konglomerati su slično uradili kada su prenaduvane i birokratizovane kompanije odvojile nepovezane biznise od osnovnih djelatnosti da bi povećale svoju efikasnost i time profitabilnost.

Za razliku od spin offa, izdvajanje i prodaja imovine (divesment) takođe znači odvajanje jednog biznisa od drugog ali na način što se imovina prodaje tako da postojeći akcionari ne dobijaju akcije tog novog entiteta jer imovina prodajom dobija nove vlasnike.

U velikom broju slučajeva menadžement kod spin offa ostaje isti kao što je u matičnoj kompaniji. Spin off daje mogućnost za sektor da bude podržan od matične kompanije a da ne bude opterećen ranijim poslovanjem ili imidžom matične kompanije. Time se stvara potencijal da se postojeće ideje brže realizuju na tržištu dok, često puta, matična kompanija podržava njen razvoj na razne načine poput: ulaganja u kapital spin offa, postaje prvi potrošač kreirajući početni gotovinski tok spin offa, omogućavanja potrebnog prostora (kancelarije, pristup internetu, kancelarijski namještaj itd.) i obezbjeđenja pravne, finansijske i tehnološke usluge. 

Tema: Savremeni biznis modeli

DRUŠTVENE MREŽE U FUNKCIJI BIZNISA
/National Geographic.rs/

Da bi bio uspješan biznis model treba da sadrži ključne elemente počevši od genijalne ideje do same realizacije koja uključuje inovativnost. Dobar primjer savremenog uspješnog poslovnog modela predstavlja hrana na točkovima. Prije kogija jeftina hrana iz kamiona pored puteva i u blizini gradilišta nije bio prestižan oblik ishrane. Ali korejski roštilj i meksički takos - kogi promijeno je ovaj biznis iz korijena. Izumitelj, po rođenju Korejanac, Čoi smatrao je da hrani nije samo gorivo već nešto mnogo više. Biznis se proširio bilo je korišćenje društvenih mreža u funkciji prodaje kogia.

Shvatajući prednost društvenih mreža, Čoi je koristio Twiter preko kojeg je stalno ažurirao trenutne lokacije njihovih kamiona-kioska. Stekao je nove klijente od mladih gradskih ljudi koji su u svakom momentu znali tačnu lokaciju kogijevog kamiona. Za samo nekoliko sedmica broj mušterija se naglo povećao. Newsweek ih je nazvao „prvim viralnim restoranom“. Broj pratilaca na Twiteru prešao je 130.000.  Flota vozila hrane povećala se na 4 uz jedan stalni restoran na aerodromu LA.

Kriza 2008. god. bila je idealan pokretač novih ideja za razvoj ponude i tražnje na tržištu kamiona-kioska. Ulaganje je bilo znatno manje od investiranja u restoran. Osim toga, mušterije su bile spremne izdvajati znatno manje novca u odnosu na klasične izlaske u restorane. Društvene mreže su odigrale ključnu ulogu u povezivanju kamiona-kioska i mušterija stvarajući novi pokret u kuluturi ishrane. Razvile su se brojne aplikacije za mobilne uređaje (@kogibbq, @StreetsofThai, @EathFranchs, @CurrzWurstTrack, @NomadTruck …) i bznis je procvetao i javila se raznolika ponuda.

Mnoga prometna mjesta u periodima poslovne pauze pored pječačkih zona postala su privremene lokacije za kamione-restorane. U redovima su često mlađi hipsteri sa pametnim telefonima koji fotografišu hranu i tvituju. Ali mladi ljudi ne dolaze samo radi hrane, oni tu sklapaju poznanstva, razmjenjuju iskustva. Dolaze ljudi koji žive u blizini da unesu novinu u svakodnevnu ishranu, tu su i oni koji koriste pauzu sa posla, ima i radoznalih koji dolaze iz udaljenih mjesta da dožive novo iskustvo. Čitavi jedan društveni život prati konzumiranje ove vrlo ukusne hrane.

Tema: kamatne stope - komentar istraživanja

EFEKTI RASTA KAMATNIH STOPA NA POSLOVANJE KOMERCIJALNIH BANAKA 
/Economist - osvrt na rad “Interest Rate Risk and Bank Equity Valuations,” by William B. English, Skander J. Van Den Heuvel and Egon Zakrajsek/

Preko 5.600 američkih komercijalnih banaka željno očekuju preokret ka rastućem ciklusu kamatnih stopa. To će dovesti do povećanja marginalne neto kamate koja predstavlja razliku između aktivnih kamatnih stopa na date kredite i pasivnih kamatnih stopa na primljene depozite. Sama najava porasta kamatnih stopa Federalnih rezervi već je uticalo na rast cijena akcija komercijalnih banaka od čak 11%, što odražava optimizam investitora pred najavljenu promjenu kamatne politike.

Marginalna neto kamata u SAD kretala se prosječno ispod 3% u postkriznom periodu, spuštajući se do nivoa od 2%. Povećanje aktivne kamatne stope za samo pola procenta donosi američkom bankarstvu povećanje prihoda od 10 milijardi dolara godišnje. Međutim, rast prihoda može dovesti do pada profita, kako to pokazuje rad tri ekonomiste Englisha, Heuvela i Zakrajseka. Objašnjenje se sastoji u tome što su većina depozita kratkoročni, od kojih se jedan dio plasira u dugoročne kredite. Kako dugoročne kamatne stope počnu da rastu, to ona kao diskontna stopa depresira vrijednost dugoročne aktive više od kratkoročne pasive. Štaviše, visoke kamatne stope usporavaju rast, smanjuju potražnju za kreditima i povećavaju rizik neizvršenja kreditnih obaveza.

Autori istraživanja postavljaju pitanje zašto onda cijene akcija banaka rastu pri samoj najavi rastućeg ciklusa? Odgovor se može naći u činjenici da banke ne slijede terijski model u praksi jer najčešće prodaju svoje emitovane kredite ili koriste derivate da bi se zaštitile od promjena kamata. Istovremeno, raznim tržišnim mehanizmima sve više novca se prikuplja putem potvrda o depozitima (CD) ili nekim drugim dugoročnim depozitima sa fiksnim kamatnim stopama. Primjer japanskog bankarstva iz 2006. god. pokazuje da, uprkos povećanju primarne kamatne stope, nije došlo do povećanje cijena akcija banaka jer su pasivne kamatne stope brže rasle od kamatnih stopa na kredite.

Klijenti se danas ne libe da svoje depozite premjeste tamo gdje su više kamatne stope. To najčešće nijesu druge banke, iako je konkurencija u bankarskom sektoru velika, već neke druge štednje kojih danas u vrijeme inovacija na finansijskim tržištima ima sve više. Tu su vrlo važni zajednički novčani tržišni fondovi.

Porast kamatnih stopa može biti razočarenje za bankarski sektor, upravo zbog revalorizacije koja dolazi kao rezultat povećanja kamatnih stopa u uslovima kada kratkoročno pozajmljuju a dugoročno plasiraju sredstva. Bilo bi prirodno da prije smanje dugoročno kreditiranje, pod uslovom da su spremni da se liše dugoročnih nagrada.

Navedena analiza pokazuje prednosti ali i probleme razvijenih tržišta kada se izlazi iz perioda niskih kamatnih stopa u vremenu privrednog oporavka. Nažalost, nema sličnosti sa situacijom u Crnoj Gori, koja pokazuje kretanje u finansijskom sektoru koje je čak suprotno, tj. u kojem su visoke bankarske kamatne stope ostale rezistentne na privredna kretanja i u kojem i nema regulativne kamatne politike. Osim toga, osnovni nedostatak crnogorskog tržišta novca i kapitala su nedovoljno razvijeno tržište hartija od vrijednosti i problemi sa poslovanjem investicionih fondova, otvorenih i zatvorenih, zbog izostanka inovacija za ove finansijske institucije.

    

Tema: Procjena nekretnina

PRIMJENA REALNE OPCIJE U PROCJENI NEKRETNINE

Nedavno je u organizaciji Instituta ovlašćenih procjenjivača Crne Gore (IOPCG, www.iopcg.me) i Privredne komore Crne Gore, održan edukativni međunarodni seminar na temu "Metoda realnih opcija u procjeni nekretnina koje generišu prihod". Gostujući predavač bio je prof. Maurizio D'Amato, FRICS, REV. iz Barija (Italija). Metoda Realne opcije nekretnine koja generiše prihod ima prednosti u odnosu na druge metode jer ne uvodi vjerovatnoću u proračun i može da obuhvati više različitih mogućih budućih ishoda vezanih za procjenu nekretnine. Tipičan primjer primjenjivosti je situacija kada su dvije strane saglasne o današnjoj vrijednosti nekretnine i mogućim promjenama u vrijednosti nekretnine u nekoj drugoj budućoj godini. Npr. nekretnina (hotel, plac za izgradnju i dr.) koja je predmet kupoprodaje ima određenu vrijednost danas koja nije sporna za prodavca i kupca, i, takođe, više mogućnosti u budućnosti, kao npr. da se uloži i dobije nova vrijednost, ili da opadne vrijednost ako se ne ulaže u adaptaciju itd. Osim mogućih ishodišta u nekim budućim vremenskim periodima, broj samih ishodišta je praktično neograničen (npr. ostaje isti status nekretnine, ulaže se u nekrenine, nekretnina mijenja buduću vrijednost zbog konkurentne izgradnje drugog objekta, aktiviranje hipoteke iz ranijeg perioda itd.). Metoda u ovakvim situcijama daje današnju vrijednost koja može biti predmet transakcije. Ponekada u praksi, ova metoda može biti pravo rješenje da se izbjegne sudski spor i time ostvari velika ušteda u novcu i vremenu između stranaka u predmetu.

http://www.cdm.me/ekonomija/jankovic-nize-kamatne-stope-za-oporavak-privrede 

Objavljeno: Nedelja, 28 Jun, 2015 - 18:52   Izvor: CdM, Atlas TV

JANKOVIĆ: NIŽE KAMATNE STOPE ZA OPORAVAK PRIVREDE

Komentari (0)

A A A

Kamatne stope kod nas moraju biti niže kako bi se privreda prije oporavila. Rješenje nije da se kametne stope ograniče i to može biti samo privremena mjera. Centralna banka mora uspostaviti red i za to postoje razne mjere koje se sprovode svuda u svijetu, kazao je dekan Montenegro biznis škole MBS Dragoljub Janković.

Janković: Niže kamatne stope za oporavak privrede

Centralna banka ne treba da ograniči kametne stope, već nizom drugih tržišnih mjera i uvodjenjem reda da utiče na visinu kamata, kaže u razgovoru za Atlas TV dekan MBS-a Dragoljub Janković.

“Ovaj problem je uočen i od CB i do sada su bile preduzete dvije mjere. Prvo apeli, a zatim se pričalo i o ograničenju kamatne stope, što je na neki način i urađeno. Obije mjere nijesu standardne mjere za tržišni način privređivanje. Trebalo bi razmisliti da se osmisle mjere koje su primjerene tržišnom načinu poslovanja finansijskog sektora i privrednog”, istakao je on

U uslovima krize uobičajno je da kamatne stope budu niže kako bi privreda mogla lakše sa se oporavi i da podnese opterećenja. Kod nas to nije slučaj, jer su kamate kako je pokazalo istrazivanje MBS-a visoke. Janković kaže da su kamate visoke jer postoje visoki rizici, ali u periodima oporavka rizici su svuda prisutni.

“Ali je prisutsvo drugačije, djeluje se sa osmišljenom politikom kamatnih stopa. Treba imati u vidu da u finansijskom sistemu zemlje, bankarski sistem je samo jedan segmet jer imamo i privredni sektor. To jedino može da reguliše regulator”, kaže Janković. 

On potencira da CBCG može da sprovede niz mjera, koje se sprovode svuda u svijetu, navodeći da se tržište ne smije prepustiti samom sebi.

“Slobodno djelovanje ponude i tažnje u principu usporava oporavak. To je bilo i prije krize pa je kriza izbila. Znači da u poremećenim uslovima je neophodno da regulaor djeluje nekim mjerama jer ako nije tako onda će oporavak biti duži i sporiji”, kaže on. 

A takav oporavak, Janković kaže, najviše utiče na privredu, pa je shodno tome, veliki broj preduzeća ugašen.

“Masa novca koja je trebala da bude zadržana u privredi je preko visokih kamatnih stopa prešla u bankarski sektor. I sada banke imaju kapitala ali uočavaju da je rizično da plasiraju taj kapital i tako se stvara začarani krug”, poručuje on. 

Sve ovo je, zaključuje Janković, dovelo do toga da ima dosta novca u bankama a premalo u privredi, čime se regulator mora pod hitno pozabaviti.

0Share

Tweet

0Share

koment

Ključne riječi:

• kamatne stope,
 
• Dragoljub Janković

TEMA: Novi trendovi – Ekonomija dijeljenja

EKONOMIJA DIJELJENJA (SHARING ECONOMY)

Klasični poslovni model danas se sve više transformiše u poslovni model razmjene roba, usluga, ali i znanja, tehnologije pa i novca. Sve je počelo pojavom nekoliko poslovnih platformi, poput Couchsurfing (razmjena gostoprimstva), da bi se pomoglo ljudima da jeftinije borave u drugim mjestima tako što ne bi koristili hotele i druge vidove komercijalnog smještaja, već besplatan boravak u kućama i stanovima članova ove poslovne platforme. Na ovaj način mobilnost ljudi je znatno povećana u zemljama gdje ova platforma, i slične njoj, posluju.

  

  

Uz nove tehnologije došlo se do ideje da po analogiji kako se knjiga pozajmljuje, tako mogu i kola, pa i novac, upoznavati ljudi, dati  na čuvanje pse, doći do iskustva predmeta koji želite da kupite od onih koji ga već posjeduju, naučiti neku vještinu od onih koji to već rade itd. Ekonomija dijeljenja je dobila svoje mjesto u savremenom svijetu poslovanja. I to na ona tržišta koja su napredna, imaju vizionarski pristup, spremna na promjene (uključujući i promjenu zakona) i mijenjanje ustaljenih formi biznisa i ponašanja, na koja se masovno koriste smart telefoni i gdje je velika pristupačnost interneta.

Ubrzo su se javile i druge mobilne platforme kao što su: BlaBlaCar, Uber (taksi), Airbnb (smještaj), Traity, Drivy  (peer to peer rentacar za unajmljiavanje vozila, ne od agencije, nego od članova i za manje novca). BlaBlaCar je pokrenut ne radi profita već da se smanji broj automobila na autoputevima. Danas ima 20 miliona članova, prisutni su u 19 zemalja na 3 kontinenta. Članom se postaje tako što vozač otvori profil, objavi gdje putuje, koliko ljudi prima, koliko to košta (članovi sami određuju cijenu). Pokazalo se da je ovakav način povoljan kada je benzin skup. Uz uslov da ljudi koriste pametne telefone, ovakav vid konekcije članova platforme značajno je povećao njihovu mobilnost. Ova mobilna platforma dijeli prevoz na duže rute za razliku od američkog Ubera, koji u velikim gradovima posluje na tržištu taksi usluga. Taksi usluge gotovo svuda je monopolska djelatonost, bez konkurencije. Međutim, Uber uvodi novi pristup kod kojeg nema direktnog plaćanja, jer se sve transakcije odvijaju preko aplikacije na način da dio odlazi kompaniji, a dio vozaču. Dosadašnje iskustvo je pokazalo da se na ovaj način u stvari tržište širi i da to ne znači kraj za klasičan vid taksi usluga. Uber postaje sve više komercijalan, već je privukao oko 2,8 milijarde dolara rizičnog kapitala.  Ovaj poslovni model taksija sve više biva kopiran od strane drugih kompanija. Pitanje je vremena kada će se ove ideje proširiti i na manja tržišta, možda i na Crnu Goru.

Uticaj mobilnih platformi kroz koncept ekonomije dijeljenja utiče pozitivno na ekološki aspekt, šire se tržište, povećava mobilnost ljudi, javljaju nove usluge, poslovni se obavljaju efikasnije.

Najnoviji trend je kreiranje on-line platformi na koje će mali proizvođači moći direktno da prodaju kupcima svoje proizvode. A proizvodi mogu biti vrlo različiti od korišćenih stvari do raznih ekoloških, zanatskih i drugih proizvoda i usluga.

Iako u prvi plan nemaju zaradu, ekonomija dijeljenja mora mora voditi i o tome računa da bi bila održiva. Platforme zarađuju novac od digitalnih oglašavanja i kroz naplatu detaljnih informacija na zahtjev korisnika. Kod usluga prevoza tu je i naplata usluge koja je niža od klasičnih taksi usluga. Neke ekonomije dijeljenja su postale toliko profitabilne da su se našle pred dilemom da pređu u komercijalne kompanije.

Da li ovi novi trendovi mogu optimizirati ljudske potrebe i vlasništva, zbližavati ljude, stvarati bolji svijet? Da li neka kompanija mora biti biznis orjentisana, ili je ekonomija dijeljenja samo dodatno zarađivanje. Da li je budućnost ekonomije u dijeljenju, a ne u posjedovanju? Za sada je teško odgovoriti na ove i druge dileme koje se javljaju vezano za ekonomiju dijeljenja i, po svemu sudeći, potrebno je vrijeme za to.

Ali nove i nove mogućnosti sve se više otvaraju, poput onih da gradovi međusobno razmjenjuju komunalnu opremu, da se zarađuje kroz dijeljenje: bolnice, logistika, dolazak zaposlenih na posao, čak da se tradicionalni prevoznici poput željeznice uključe u ekonomiju dijeljenja, i mnogo još toga drugog.

TEMA: Upravljanje javnim dugom

DA LI CRNOJ GORI TREBA NOVA STRATEGIJA UPRAVLJANJA JAVNIM DUGOM?

Javni dug u odnosu na bruto društveni proizovd (BDP)[1] Crne Gore pokazuje konstantan rast od 2008. god., izuzev 2009. god. Njegovo relativno učešće u BDP sa 26,8% u 2008. god. porastao je na 59,6% u 2014. god., ne uzimajući potencijalni rast zaduženja u slučaju aktiviranja garancija izdatih od strane Vlade. Maksimum ovog pokazatelja kao kriterijum ulaska u EU iznosi 60% BDP. Vrlo visok nivo zaduženosti iz 2002. god. uspješno je smanjen u narednih 6 godina konstantnim padom kada je dostigao vrlo povoljan odnos prema našem nivou razvijenosti, strukturi i obimu privrednih aktivnosti. Smatra se da je budžetska opterećenost za Crnu Goru najbolja oko 40%. Javni dug prema BDP-u je u 2009. god., u odnosu na prethodnu godinu, porastao za nevjerovatnih 2,2 puta (lančani index 223%), da bi poslije 2009. rastao umjerenije između 11 i 12%.

5-godišnja trend analiza polinomalnom funkcijom uz reltivno visoki kvadrat korelacije od 0,78 pokazuje najvjerovaniji porast zaduženosti u narednim godinama.

Postavlja se pitanje da li je javno zaduživanje imalo za svrhu i dale efekte na rast BDP. Analiza pokazuje da kretanje zaduženosti kao relativno učešće u BDP i stope rasta BDP pokazuje čak negativnu korelaciju (-0,56), što znači da se zaduživanje praktično negativno odrazilo na samo kretanje  visine BDP ukoliko bismo ovaj problem sagledali kao jednofaktorsi uticaj. Međutim, ovaj zaključak se treba posmatrati sa rezervom, jer i drugi faktori utiču na kretanje BDP, ali ga svakako ne treba zanemariti. Povećanje javnog duga nije imalo ishodište u dinamiziranje privrednih kretanja i, ako znamo vrlo loš odnos između vrijednosti izvoza i uvoza na nivou zemlje, može se zaključiti da je povećanje javnog duga imalo za efekat povećanje potrošnje koja se obezbjeđivala iz uvoza, te snažnu socijalnu dimenziju. To je znatno usporilo proces restrukturiranja velikih javnih preduzeća sa značajnim državnim vlasništvom. Socijalna dimenzija odnosila se i na mnoge firme koje godinama pa i decenijama nijesu radile da bi se na kraju povezao radni staž zaposlenih i vršilo penzionisanje. Ne mala sredstva otišla su na pokrivanje gubitaka državnih kompanija i rješavanje raznih finansijskih dubioza (javna potrošnja, stara devizna štednja itd.).

Glavni amortizer u postkriznom periodu od izbijanja globalne finansijske krize nije bilo restrukturiranje privrede, već eksterno zaduživanje države i njena snažna socijalna funkcija. Ekonomska prinuda se na taj način otupila, privredni odnosi ostalih konzervirani ili usporeni u njihovoj evolutivnoj promjeni.

Nova strategija javnih finansija i upravljanje javnim dugom

Crnoj Gori je potrebna nova strategija upravljanje javnim dugom jer je to ključno za održivost javnih finansija. Najveći kreatori finansijskih rizika su preduzeća u značajnom vlasništvu države ali i lokalnih uprava. Upravni i nadzorni odbori ovih preduzeća, kao i drugih pravnih lica sa državnim vlasništvom gotovo isključivo se biraju po stranačkom ključu, a ne po stručnosti.

Potreban je novi pristup i novi propisi koji bi uveli fiskalnu odgovornost za sve rukovodioce državnih društava sa državnim kapitalom koja se odnosi na zakonito, namjensko i svrsishodno korišćenje sredstava. Potreban je javni konkurs za rukovodeće pozicije, upravne i nadzorne odbore.

Država se mora više pozabaviti prihodima, rashodima, obavezama svih pravnih lica koja koriste državnu imovinu počevši od puteva, voda, ostale infrastrukture, te raznih fondova, energetike, životne sredine itd.

Neophodna je dobro osmišljena dugoročna strategija budžetskih kreditnih obaveza, upravljanje deficitom i drugim parametrima javnih finansija.

---

[1] Prema inostranstvu i domaćim rezidentima

Tema: Moderni biznis

SAVREMENI POSLOVNI MODELI 
/”Svijet kompjutera”, The Guardian, Wikipedia, internet izovori/

Razvoj tehnologija i globalizacija uticali su na pojavu novih poslovnih modela koji su doprinjeli stvaranju brzorastućih inovativnih kompanija kakva je, na primjer, Xiaomi (šajomi). Xiaomi je poznati brend sa sjedištem u Pekingu, treći na svijetu po broju proizvedenih mobilnih telefona (60 miliona u 2014., zapošljava 8.000 radnika), te drugih elektronskih uređaja (gadžeta) koji je razvio specifični poslovni model identifikujući tržišne segmente i najsavremenije inovacije na tržištu.

Tržišni segment

Naime, firma je fokusirana na rastući tržišni segment kupaca koji čine novu srednju klasu u Kini, ali i na drugim nacionalnim tržištima Azije, zatim Indije, pripapadnike visokoobrazovane manjine u zemljama u razvoju, te drugih. Ovi kupci žele savremene mobilne telefone, česte promjene za novim i boljim telefonima kako im standard raste. Oni ne mogu da priušte top brendove poput Apple, Samsung, LG i dr. ali imaju dovoljnu kupovnu snagu da kupe uređaje koji su iznad prosječnih modela, prateći u stopu najnovije modele.

Poslovni model

Xiaomi napada tržište s jednom vrlo specifičnom strategijom, koja se u teoriji naziva remećenje inovacije (discruptive innovation)[1]. Na ovaj način nova tehnologija je lako razumljiva jer se pojedine komponente sa „tržišnih polica“ sklapaju u arhitekturu proizvoda na način koji je jednostavniji od potpuno novog proizovoda, koji pripada tržišnom mainstreamu. U tom smislu, u odnosu na glavno tržište sa najzahtjevnijim i najsofisticiranijim kupcima i najvećim cijenama, ovi proizvodi su nevažni, zadovoljavajući platežno niži segment tržišta, radeći stare stvari na nešto bolji način. To je bitno drugačije od hvatanja novog tržišta sa novim tehnologijama. Kroz remećenje inovacija kupci sa dna tržišta pristupaju proizvodima ili uslugama koji su istorijski dosputni samo kupcima sa velikom platežnom moći ili velikim vještinama korišćenja proizvoda.

IBM je rješavao dilemu inovacije na način što je lansirao novu poslovnu liniju za pravljenje PC-a, dok je zadržao proizvodnju velikih računara (mainfream computers). Strategija remećenja inovacija nalazi svoje kupce na dnu tržišta kao proizvodi koji su još nedokazani, te koji ne mogu da diktiraju visoke cijene. Često se ne vidi opasnost od pozicija ovih inferiornih konkurenata. Ali ako se oni kontinuirano poboljšavaju do momenta kada počnu da preuzimaju kupce svojih konkurenata, mogu završiti sa preoblikovanjem čitavih industrija kao što su npr.: pozivi na daljinu (Skupe), muzičke prodavnice (Itunes), istraživačke biblioteke (Google), lokalne trgovine (Ebay), taksi usluge (Uber) i novine (Twitter).

Šta moraju tržišni lideri pametnih telefona da rade?

Liderski brendovi pametnih telefona (Apple, Samsung, Huawei, LG i dr.), da bi privukli platežne kupce, moraju da su okrenuti globalnom tržištu, nudeći stalno nove uređaje sa vodećom tehnologijom, svakih 8-9 mjeseci što je danas kraće za 3 mjeseca u odnosu na prije 5 godina. Za ovakvu dinamiku izbacivanja vrhunskih proizvoda potrebna su velika sredstva za istraživanje, marketing ali i držanje zaliha (i po desetine miliona komada) da bi se izbjegle nestašice na tržištu. Posebno je bitno da su proizvodi uvijek u ponudi, da se kupci ne bi okrenuli konkurenciji, koja je vrlo oštra. Zato i cijene ovih top modela moraju biti visoke.  

Šta radi Xiaomi?

Kao prvo ova kompanija ne posjeduje sopstvenu tehnologiju, nemaju svoje patente i svoju zaštićenu intelektualnu svojinu kao srž svog razvoja – sve se bazira na sklapanje proizvoda od djelova koje se kupuju od originalnih proizvođača. Pametni telefoni ovog proizvođača imaju skoro duplo dužu prisutnost na tržištu od vodećih brendova. To postižu jer su razvili svoj operativni sistem uz odličan hardver koji prodaju, koristeći društvene mreže i klubove svojih fanova, poznate su im potrebe korisnika svojih mobilnih telefona. Stalno usavršavajući i osvježavajući svoj softever kroz nove pakete prodaje, kompanija istu generaciju proizvoda čini stalno atraktivnom na tržištu, jer je isti model softverski atraktivan u dužem vremenskom periodu[2]. Uz to, cjenovno su pozicionirani sa malom maržom iznad troškova proizvodnje. Pošto imaju kvalitetan proizvod, vremenski se pojavljuju sa zakašnjenjem za pojavom vodećih tehnologija od nekoliko mjeseci. To je dovoljno za njihovu ciljnu grupu kupaca (tinejdžeri u Kini, Indiji, Jugoistočnoj Aziji, Južnoj Americi). Pri tome, sklapaju svoje modele od istih komponenti koje imaju vodeći brendovi (Sharp i LG ekrani, Sony kamere, dual, quadro core mikroprocesori itd.), koje kupuju direktno od proizvođača, pa su im i nabavne cijene povoljne. Uz to, cijene komponenti tokom godinu dana opadnu i do 90%. Strategija ove firme se zaokružuje sa mnogobrojnim gadžetima koje dopunjuju osnovni asortiman mobilnih telefona. Upravo na ovom konceptu dodatne opreme (slušalice, baterije, smart uređaji, smart televizori itd.) prikuplja se dovoljno gotovine za finansiranje pametnih telefona. Kvalitetna dodatna oprema finansijski podupire prodaju pametnih telefona.

Ultra brza prodaja

Brend koristi uglavnom metodu direktne prodaje, koji je vrlo važan momenat za dosadašnji uspjeh ove kompanije koristeći e-trgovinu za prodaju (Alibaba i mnoge druge), ima svoju e-prodavnicu ali nema svoje prodavnice u fizičkom smislu. Drugi vid direktne prodaje su virtuelna skladišta preko kojih se prodaju u paketima koji čine količine od npr. 100.000 komada[3] nedeljno. Očigledno, kompanija nema potrebu za velikim zalihama svojih pametnih telefona. Nakon jedne prodaje, plasira se naredni paket određene količine proizvoda, stvarajući utisak kod kupaca da proizvodi brzo “planu” i da ih nema dovoljno, što povećava zainteresovanost kupaca čekajući nove kupovne šanse. Koliki su efekti ovakve prodaje najbolje se može sagledati kroz činjenicu da profit po jednom komadu se kreće najmanje 100$.

---

[1] Teoriju remećenja inovacije (The theory of disruptive innovation) izmislio je Clayton Christensen (Harvard Business School) u svojoj knjizi “The Innovator’s Dilemma”)

[2] Dugoročno, Xiaomi ima plan da poveća prihode od softvera, slično Kindle poslovnom modelu koji uz čitač prodaje elektronske knjige i drugo.

[3] Počeli su sa paketima od 20.000 komada da bi danas prodavali u količinama od 300.000-400.000.

POSJETA ROCHESTER UNIVERSITY (RIT) U DUBROVNIKU

Predstavnici Univerziteta Mediteran su posjetili Rochester Institute of Technology Croatia (RIT) u Dubrovniku i razgovarali o saradnji. Ovim su nastavljeni kontakti uspostavljeni prije nekoliko godina sa matičnim Univerzitetom iz Rochester-a (USA). U fokusu interesovanja obje strane su međunarodni studiji i projekti.

TEMA: KAMATE KAMATNE STOPE U CRNOJ GORI (3) 

FINANSIJSKI SISTEM KROZ PRIZMU KAMATNIH STOPA U CRNOJ GORI

U prethodnoj seriji članaka kratko je razmatrana politika kamatnih stopa u uslovima krize i post kriznog perioda. Razvijene zemlje su uskladile svoje kamatne politike slijedeći teorijske pretpostavke u uslovima krize i perioda oporavka. Iskustvo pokazuje da se nijedna zemlja nije uspješno oporavila ukoliko nije adekvatno prilagodila svoju kamatnu politiku na niske kamatne stope u periodu oporavka. Moguće je, uprkos niskoj kamatnoj politici, da pojedine zemlje imaju tažak i spor oporavak. Ali je sasvim izvjesno da se nijedna zemlja nije oporavila od krize sa politikom visokih kamatnih stopa.

Kamatne stope u Crnoj Gori karakteriše generalno visoki nivo, kako pokazuje grafikon. Na grafikonu su prikazane prosječne aktivne efektivne i pasivne kamatne stope bankarskog sektora, tržišne kamatne stope kratkoročnih državnih hartija od vrijednosti i stope inflacije. Bankarske aktivne kamatne stope u proteklim godinama bile su za pojedine kredite i znatno iznad datog prosjeka. Uočava se, u periodu buma (2006-2007.), pad prosječnih kamata na ispod 10% kada su uslovi privređivanja bili jako povoljni (tržište je bilo preplavljeno ponudom kapitala). Interesantno je da je 2010. god. došlo do povećanja prosječne kamatne stope na skoro 12%.  Pasivne kamatne stope su bile na nivou ispod 4% (osim 2008. god.). Nakon perioda buma pasivne kamatne stope bankarskog sektora počele su da opadaju jer su izgubile konkurenciju u tržištu kapitala koje više nije donosilo velike prinose. Zbog sloma tržišta akcija, slobodna sredstva su se počela usmjeravati u obliku depozita prema bankama, kao jedinom mjestu plasmana na domaćem tržištu. Raspon između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa naglo je porastao od 2010. god. dobijajući divergentan trend kretanja. Stvoren je ogroman “spread” između ove dvije kamatne stope koji je dostigao nevjerovatnih 10%, tj. aktivne kamatne stope su veće za čak 704%. Objašnjenje bankarskog regulatora i samih banaka da je razlog visokih kamatnih stopa u riziku koji je navodno prisutan kod odobravanja kredita, kako privredi tako i stanovništvu.

Interesantno je kretanje kamatnih stopa na državne hartije od vrijednosti. Prosječnin prinosi,  prikazani na grafikonu, pokazuje da je tržište mnogo jače uticalo na kretanje ovih stopa. U periodu buma prinosi su bili na vrlo visokom nivou, da bi se u periodu krize naglo spustili na ispod 1%. Međutim, tržište državnih hartija od vrijednosti je po obimu vrlo malo zašto se Država morala okrenuti inostranom tržištu sa svojim izdanjima euroobveznica kako bi došla do potrebnih sredstava za održavanje likvidnosti budžeta. Za to je platila visoku cijenu kroz vrlo velike prinose investitorima (preko 7%, kasnije 5%). Domaće tržište nije bilo zainteresovano zbog nepovjerenja i povoljnih pasivnih kamatnih stopa u bankarskom sektoru. Bankarski sektor je uspješno “konkurisao” godinama državnim bezrizičnim prinosima u uslovima do kraja neizgrađnog finansijskog tržišta u Crnoj Gori.

Kretanje kamatnih stopa na crnogorskom finansijskom tržištu ima karakteristike koje su tipične za mala finansijska tržišta koja nijesu dovoljno razvijena, pa su otud ranjiva, volatilna i finansijski “nelogična” što stvara probleme u kompatibilnosti sa privrednim sektorom.

Limiti crnogorskog finansijskog tržišta su:

• Malo primarno i sekundarno finansijsko tržište
• Nedovoljno integrisanost sa inostranim finansijskim tržištima
• Ograničen kapacitet razvoja sopstvenim snagama

Problemi crnogorskog finansijskog sistema, posebno u dijelu bankarskog sistema, su u tome što:

• je okrenut isključivo samom sebi pri čemu dominiraju kratkoročni ciljevi u bankarskom sektoru.
• se bankarski sistem ponaša monopolski u domenu kamatnih stopa, osnovi djelovanja ovog sektora. U stvari, vrlo je mala konkurentnost u tom sektoru, uglavnom u nekim minornim aspektima usluga.
• nije dovoljno i adekvatno regulisan od strane regulatora – Centralne banke
• državne finansije nijesu dovoljno integrisane u tržišnost finansijskog sistema.
• alokativna funkcija nije efikasna tako da slobodna sredstva van njegovih tokova uglavnom su usmjerena u nekretnine (primorje).
• Je vrlo mali izbor hartija od vrijednosti na finansijskom tržištu. To onemogućava efikasnije prikupljanje slobodnih sredstava.

Posledice su:

• Veliko učešće loših kredita u bankarskom portfoliu odobrenih kredita (pema procjeni oko 20%), koji je prema zvaničnim podacima oko 15-16%, nakon restrukturiranja – produženja roka vraćanja, refinansiranja kredita i dr.
• Slab protok kreditnih linija prema privredi.
• Visoke kamate neekonomski pokrivaju veliku stavku loših kredita
• Politika kamatnih stopa nije konzistentna sa ostalim mjerama ekonomske politike vezano za oporavak privrede (npr. kretanje kamatnih stopa i BDP ima negativnu korelaciju od -0,05,  što potvrđuje navedenu tezu. Čak je dijelom ova politika suprotnog pravca jer više pogoduje pogoršanju situacije, nego doprinosu poboljašanju stanja privrede).

Crnogorski finansijski sistem je neophodno ubrzano razvijati, minimalno kroz sljedeći set aktivnosti:

• Uspostaviti ročnu strukturu kamatnih stopa i uspostaviti repernu kamatnu stopu od državne bezrizične hartije od vrijednosti prema bankarskom sektoru.
• Poboljšati regulaciju bankarskog sektora, posebno politiku kamatih stopa staviti u funkciju oporavka privrede od recesije.
• Razviti lepezu novih hartija od vrijednosti (diskontnih i premijskih dugovnih instrumenata) kako bi se ojačalo finansisko tržište i povećala njegova funkcija prikupljanja slobodnih sredstava, te funkcija alokacije.
• Povećati uz raznovrsnost i obim državnih bezrizičnih hartija od vrijednosti, kao i kompanijskih dugovnih instrumenata.

TEMA: KAMATE

KAMATNE STOPE (2) - KAMATNE STOPE DANAS U SVIJETU  /The Economist/