Tema: novi biznis modeli

NOVE TEHNOLOGIJE DEFINIŠU NOVE POSLOVNE MODELE I NOVE MODELE FINANSIRANJA

/The Economist/

Tehnološke promjene danas ubrzano mijenjaju klasični biznis model. Ako se promjene koje donose starup-ovi prošire, redefinisaće način funkcionisanja biznisa kakav danas poznajemo. Ali ne samo tehnološke promjene utiču na poslovni obrazac kompanija danas, već tome doprinose mnogobrojni nedostaci zastupanja akcionarskih interesa u kompaniji. Naime, problem zastupanja je u praksi degradirao pretpostavku da će menadžeri, dobijajući opcije nad akcijama, bolje zastupati interese vlasnika jer su vremenom u prvi plan došle špekulativne radnje brzog rasta cijena akcija koje idu u prilog menadžerima. Porast velikih finansijskih institucija dovelo je do toga da su dostigli vlasništvo od 70% akcija na američkom finansijskom tržištu dok preostalih 30% odnosi na individualne vlasnike, osnivače, pokretače biznisa, naslednike itd. Finansijske institucije udaljile su njihove vlasnike od firmi tako da su se stvorili dva sloja agencijskih posrednika između vlasnika i firme, i to samih finansijskih institucija i drugog sloja koji čine menadžmenti u kompanijama. Osim navedenog, mnogi drugi problemi nagomilali su se proteklih decenija kao što su npr. pitanje regulacije-deregulacije, pritisak na menadžere da ostvaruju kratkoročne ciljeve (od kvartala do kvartala očekuje se porast profita) itd.

Zato se danas se na tržištu javljaju alternative klasičnom akcionarskom biznisu. U privremenim prostorijama na hiljade novih startup-ova promovišu poslovne ideje. Centralna novina je vlasništvo ovih novih kompanija koje za razliku od velikog broja nepoznatih akcionara u početku života kompanije sami vlasnici su osnivači koji su najčešće nosioci biznis ideje i koji rade u firmi. Kao privatne firme novi ulagači u firmu dolaze pod uslovom da budu nagrađeni shodno postizanju rezultata firme tako da advokati imaju važnu ulogu u sklapanju ugovora.

Danas startup-ovi mogu da otpočnu biznis sa mnogo manje sredstava jer mogu da se registruju on-line za relativno mali novac, prikupe kapital sa sajtova koji podržavaju finansiranje većeg broja ulagača (crowdsourcing) za konkretne biznis projekte (pr. Kickstarter), zakupe program preko interneta (pr. Upwork), zakupe kompjutersku obradu (pr. Amazon), nađu proizvođača (pr. Alibaba), organizuju sistem plaćanja (pr. Square) i tako budu spremni da u kratkom vremensko periodu se probiju na tržište.   

Mnogi startup-ovi su postali vrlo uspješni u gotovo svim vrstama biznisa od usluga do finansija. Airbnb smješta 17 miliona turista ljeti (kratkoročno iznajmljivanje), Uber prevozi milione putnika dnevno, a WeWork snabdijeva sa smještajem veliki broj startup-ova zapošljavajući 30.000 radnika na 56 lokacija u 37 američkih gradova.

Mnoge mlade kompanije su ostale privatne ali ima puno primjera kada su postala akcionarska društva i postigli veliku cijenu na berzi (Facebook, Google). U mnogim akcionarskim društvima tehnološki preduzetnici su zadržali „A“ klasu akcija kako bi mogli dalje kontrolisati biznis ali su izlaskom u javnost na berzu uspjeli da prikupe dovoljno dodatnog kapitala za dalji razvoj. Najperspektivniji startup-ovi su zbog svog ogromnog potencijala u budućnosti postigli visoku prodajnu cijenu kao što je to pr. WhatsApp sa 60-tak radnika i godišnjim prinosom od 10 miliona dolara prodat ju Facebook-u za 19 milijardi dolara.

Za razliku od akcionarskih društava koji daju mogućnost običnim građanima da postanu akcionari i udio u vlasništvu, startup-ovi traže rizične ulagače sa privilegovanim pristupom ali, s druge strane, daju mogućnost građanima da preko platformi direktno finansiraju ovu vrstu rizičnog biznisa (pr. SeedInvest) ili indirektno preko specijalizovanih fondova (pr. T. Rowe Price).  

Uprkos neuspjehu nekih poznatih starup-ova, ovaj novi pristup biznisu najbolji je odgovor na izazove novih tehnologija sa ambicijom da ova naizgled buntovna ekonomija postane mainstream.

Tema: Bankarstvo

RASTE BROJ BANKA U CRNOJ GORI

Centralna banka Crne Gore najavila je nedavno mogućnost otvaranje nove banke iz Azerbejdžana. Ovo će biti 15. banka u Crnoj Gori, a postoji interesovanje za otvaranje još banaka. Trend rasta broja banaka pokazuje da interesovanje bankarskog sektora za poslovanje u Crnoj Gori raste što se objašnjava motivacijom za praćenjem velikih investicija za koje kapital dolazi iz inostranstva. Ali isto tako, najava za osnivanje novih banaka je signal da su mogući novi prilivi investicija iz inostranstva u budućnosti.

Očigledno to je dobar znak jer budući priliv investicija potvrđuje da smo zemlja sa sigurnom i povoljnom investicionom klimom. Izgradnja pravne sigurnosti, jačanje institucija, proces pridruživanja Evro-atlantskim integracijama i druge mjere ekonomske i drugih politika povećavaju atraktivnost ulaganja u Crnoj Gori. S druge strane, ponuda gotovo svih najboljih lokacija u zemlji, koja se smatra atraktivnom sa svojim poprirodnim ljepotama, smještenom u umjerenom klimatskom pojasu uz labavu urbanu politiku, daju mogućnost investitorima da ispune gotovo sve svoje investicione želje. Zakup atraktivne lokacije na 90 godina u jedinstvenom Boko-kotorskom zalivu u Mediteranskom basenu ima veće specifično odricanje od svojevremenog privremenog ustupanja suvereniteta Kine nad teritorijom Hong Konga na period od 99 godina.

Postavlja se pitanje šta znači za Crnu Goru povećanje banaka? Veliki broj banaka na tako maloj teritoriji u srednje razvijenoj zemlji malo znači za privredu čija niska razvijenost ne privlači strani kapital, pa ni bankarski sektor. Banke koje prate velike investicije su u funkciji racionalizacije stranih investitora da njihove tokove kapitala zadrže pod svojom kontrolom, time i ostvare dodatne prihode. Naravno uvijek postoji mogućnost kreditne ekspanzije u domaću privredu ukoliko ona ima potencijal za to.

Međutim, nejaki crnogorski proizvodni sektor nije interesantan bankama osim pretežno za praćenje tekućih poslovanja. Tako na primjer, većina banaka u Crnoj Gori vrlo malo plasiraju svoj kreditni potencijal u dugoročne kredite zbog suviše velikog rizika. Problem je povezan za nedostatkom odgovarajuće radne snage i kvalitetnog mendažerskog ljudskog resursa, što je opet posebna tema za razmatranje.

Crna Gora je do sada propustila priliku da razvije finansijski sektor koji bi bio okrenut međunarodnim finansijskim tokovima jer bi u tom slučaju broj banaka bio još i veći. Za to je potrebno razvijeno finansijsko tržište i mnogo više razlišitih finansijskih instrumenata na njemu uz visoku integraciju sa međunarodnim finansijskim tržištem.

UTICAJ NOVIH TEHNOLOGIJA NA KLASIČNE INDUSTRIJE – AUTO INDUSTRIJA

/Globus

Auto industrija je jedan od klasičnih industrijskih grana koja zapošljava veliki broj radnika i zato za svaku zemlju u kojoj se ona nalazi, čak i u formi kooperantske proizvodnje djelova, je od posebnog značaja. Trend auto industrija na svjetskom nivou je sve veće ukrupnjavanje. Čak i najveći konkurenti nalaze zajednička polja saradnje u primjeni određenih komponenti, kao što je na primjer slučaj Renault-a i Nissan-a. Čak i najljući konkurenti u drugim industrijama nalaze interese da udružuju snage u istraživanjima kako bi se što prije našli na tržištu.

Fenomen današnjice sve je više prisutan u obliku novih tehnologija koje omogućavaju da se na tržište ubacuju novi igrači. Tipična takva kompanija je Musk-ova[1] Tesla Motors sa modelima električnih vozila. Njihova vizija ide još dalje i vide budućnost u kojoj će električni automobili zamijeniti klasične motore sa unutrašnjim sagorijevanjem.

Biznis model na koji Tesla Motors zasniva svoju strategiju rasta jeste vertikalna integracija što znači da firma proizvodi ne samo ključne, već i većinu sklopova i djelova svojih električnih automobila. Suprotno outsorsing, njihov pristup je insoursing kako bi kontrolisali ključnu proizvodnju i kompetencije. Stoga, vertikalna integracija kompanije najveća je od vremena Henry Forda i potpuno je obrnuti pristup organizovanja proizvodnej i biznisa za razliku od svih ostalih klasičnih proizvođača automobila u svijetu.

Ali Musk nije usamljen, naprotiv postojeći proizvođači ne samo što su proučili prednosti Tesla Motors automobila u oblasti, prije svega, baterija za električne automobile, već konkurencija nudi nove alternative. Toyota, Audi, Genereal Motors i drugi u različitim pravcima razvoja ulažu ogromna sredstva. Autonomija vozila na električni pogon se povećava kako novi modeli pristižu na tržište ali još nema superiornih rješenja koji bi se nametnuli kao standardi.

Tu su još Google, Apple i Uber koji svojim inovacijama i novim tehnologijam pokušavaju da se nametnu u auto industriji čime konkurencija postaje sve veća. Da li je kraj motorima sa unutrašnjim sagorijevanjima došao je pitanje na koje potvrdan odgovor postaje sve više izvjestan što se više u autoindustriji zaoštrava borba oko konkuretnih izvora goriva i tehnologija u njihovoj komercijalizaciji, tehnologija sve veće autonomije vozila sa punim baterijama (sada je to već 500 km kod Audi SUV-a) i samih poslovnih modela koji će omogućiti profit na ogromna ulagnja koja su neopohodna u ovoj fazi razvoja auto industrije.

     

---

[1] Elon Musk stvorio je poznatu firmu Zip2, zatim internetsku firmu X.com koja je kasnije prerasla u svjetski poznatu platformu za plaćanje PayPal.