Tuesday, 26 May 2015

TEMA: KAMATE
KAMATNE STOPE – OSNOVI (1)
Šta sve utiče i ko određuje kamatne stope u tržišnoj ekonomiji, često se postavlja kao pitanje u periodima krize kada ovaj trošak za zajmoprimce postaje bitna činjenica. Bez sumnje, centralne monetarne vlasti utiču na kratkoročne kamatne stope sa tendencijom da su one niže u periodima krize, a više u periodima prosperiteta. Kamatne stope su niske da bi ova stavka u troškovima bila niža, što presudno može da utiče na opstanak biznisa.
Međutim, na dugoročne kamatne stope utiče više faktora. To najbolje pokazuje koncept revnotežne kamatne stope, tzv. Wicksellian kamatna stopa.[1] Po ovome konceptu, ravnotežna kamatna stopa je realna kamatna stopa (podešena za stopu inflacije) koja je konzistentna sa punom zaposlenošću rada i kapitalnih resursa i to poslije izvjesnog vremena prilagođavanja. Ali, mnogi faktori utiču na ravnotežnu kamatnu stopu, koji se opet vremenom mijenjaju. Tako u dinamičnoj i rastućoj ekonomiji, ako su svi ostali faktori isti, ravnotežna kamatna stopa ima tendenciju rasta reflektujući visoki potencijalni prinos na kapital. Obratno, u recesivnoj ekonomiji kamatne stope imaju tendenciju da budu niske jer su investicione mogućnosti limitirane ili neprofitabilne. Javna potrošnja (veliki budžetski deficit) i politika oporezivanja mogu uticati na višu ravnotežnu kamatnu stopu, pod uslovom da su ostali faktori ostali isti. Razlog tome je što kreditna sredstva umjesto u privredu ide u javnu potrošnju.   
Centralna monetarna institucija (obično su to centralne banke, FED u SAD-u) mogu uticati preko kamatnih stopa na poboljšanje zaposlenosti radne snage i kapitalnog resursa prema nivou koji zahtjeva procjena ravnotežne kamatne stope. Međutim, ako centralna banka  predugo drži kamatne stope iznad ravnotežnog nivoa, to može da dovede do usporavanja ekonomije zemlje, čak i do recesije. Naime, kapitalne investicije i trajna potrošna dobra postaju postaju neatraktivni kada troškovi kreditiranja nadmaše prinose na te investicije. Obratno, ako se kamatne stope drže suviše dugo ispod ravnotežne kamatne stope, može doći do pregrijavanja ekonomije i inflacije, stanje koje je neodrživo i nepoželjno.




[1] Po švedskom ekonomisti Knut Wicksell-u.

No comments:

Post a Comment