TEMA: Novi biznis modeli

FENIKS NOVINSKOG IZDAVAŠTVA ALI NE U KLASIČNOM OBLIKU
/FT u Globusu/

Apple (Apple News) i Facebook (Instant Articles) su najavili uvođenje vijesti na svojim platformama da bi povećali prisustvo posjetilaca na njihovim web stranicama. U tom cilju povezaće se sa velikim novinskim izdavačima koji će im omogućiti stalni priliv svježih vijesti. Novinsko izdavaštvo kao da se izdiže iz pepela nakon poplave raznih blogova, videa i internetskih stranica sa vijestima koji su za sva vremena zbrisali veći dio klasičnog novinskog izdavaštva.

Pametni telefoni su danas najviše korišćeni za pristup internetu i glad za online vijestima velikog broja korisnika se naglo povećava. Povezivanje novinskih izdavača sa tehnološkim firmama značiće mnogo za njih jer će moći povećati svoje prihode i uvećati šansu za opstanak. S druge strane, novinske izdavače brine prodor tehnoloških firmi u oblast novinskog izdavaštva jer će imati uticaj na naručivanje kolumni, zapošljavanje novinara, izbor članaka i priča.

Tu su i drugi problemi poput toga da većina biti mlađi čitaoci, da će se vijesti agregirati prema temama tako da se neće čitati kao novine u  kojima su razne rubrike na jednom mjestu. Još mnogo toga će se promijeniti sa ovim novinama koje diktiraju tešnološki pronalasci (npr. Amazon uvodi promjenu u načinu plaćanja autora elektronskih knjiga koji će biti plaćeni prema broju pročitanih strana njihovih knjiga). Mnogi postavljaju pitanje da li prolazi vrijeme nezavisnog novinarstva. Tu je i prijetnja od pridošlica koji se nikada nijesu bavili kreiranjem vijesti. Tipičan primjer je društvena mreža Twitter News koja uvodi vijesti koje će uređivati od najboljih i najaktuelnih tvitova. Poznato je da često puta ova društvena mreža prva objavi neki događaj, često puta i direktno sa lica mjesta dešavanja i zato ne čudi njihova aspiracija da se pretvore u kreatora vijesti na svojoj platformi.

Finansijska održivost ovog novog biznis modela sastoji se u tome što bi novinski izdavači bili plaćeni od budućih pretplata i reklama koje budu agregirali. Da li će ovaj novi biznis model za novinsko izdavaštvo biti održivo i šta će se još mijenjati u ovom trenutku ima više pitanja nego odgovora.

Tema: Restrukturiranje savremenog biznisa

SPIN OFF – NOVI TRENDOVI U HIGH TECH BIZNISU

Kada su high tech i druge uspješne kompanije izašle u javnost emitovanjem svojih akcija (IPO), mnoge od njih su uspjele da prikupe velika finansijska sredstva. Investitori su kupujući te akcije, i po znatno većim cijenama od ponuđenih, pokazali veliko povjerenje u budućnost ovih kompanija. Google i Facebook su dobri primjeri za to. Prikupljenim sredstvima, ove kompanije uložili su u mnoge inovativne i perspektivne druge kompanije (startup-ovi i drugi) kupujući ih. Trend pripajanja i preuzimanja drugih perspektivnih biznisa bio je vrlo snažan poslednjih godina jer su kompanije, dobro kapitalizovane na osnovu svog postojećeg uspješnog poslovanja, još brže krenule u nove razvojne projekte na taj način diversifikujući svoja ulaganja. Tržište je nastavilo da raste za ove kompanije koje su postale još konkurentnije i prodornije jer su merdžerima uspjele da skrate ciklus istraživanja u nove proizvode i usluge, i time postale još efikasnije. Inovativne tehnologije našle su na ovaj način najbrži put do kupaca.

Ali u poslednjih nekoliko mjeseci na pomolu je suprotan trend, tj. izdvajanje pojedinih biznisa iz postojećih, često vrlo složenih organizacionih formi, radi prodaje ili odvajanja djelova biznisa u nove pravne entitet, koji bi trebalo kao takvi da se još brže razvijaju. Dakle, dolazi vrijeme razdvajanja biznisa iz zajedničkog portfolia, tzv. spin off.

Spin offovi u praksi

Trenutno najpoznatiji spino off je kompanija eBay koja je prodala svoje odjeljenje eBay Enterprise zajedno sa e-komercijalnom platformom za maloprodaju, distribuciju, te logistiku za brendirane kompanija. eBay ovim nastoji da se fokusira na svoj osnovni biznis. Ranije obznanjena odluka da će se i PayPal (vodeći provajder usluga elektronskog plaćanja u svijetu), koji je sada u okviru te kompanije, takođe odvojiti u poseban poslovni entitet, najavljuje strategiju eBay u pravcu jačanja jezgra biznisa ove kompanije a to je online trgovina.

Interesantno je da je procijenjena vrijednost PayPala (45 milijardi dolara što je puno veća vrijednost od plaćane prilikom kupovine 2002. kada je vrijeđela 2,2 milijarde dolara) veća u odnosu na vrijednost preostalog eBay (30 milijardi dolara). Kako se tehnologije i tržišta razvijaju, PayPal očekuje da, u oštroj međunarodnoj konkurenciji (Apple Pay, Striple), postane okretniji i spretniji kao nezavisna kompanija kako bi postane globalni igrač koji će omogućiti prenos novca sa bilo kojeg elektronskog uređaja na bilo kojeg elektronskog trgovca. 

Do sada je ostvarenje ovog cilja znatno limitiralo zajedništvo sa eBayom jer su druge elektronske platforme za trgovinu bile manje sklone da sarađuju sa PayPalom jer su ga viđele kao dio njihovog velikog konkurenta eBaya. S druge strane eBay sve više ima potrebu da redefiniše svoj biznis koji pokazuje prve znake zamora i zaostajanja. Naime, preovladao je koncept fiksne cijene na većim elektronskim prodajnim platformama (AliBaba, Amazon i dr.) za razliku od eBaya koji ima aukcijski način prodaje. eBay mora da se prestroji ako želi da ostane u vrhu liderstva on line trgovine. Ima, međutim analitičara koji smatraju da će poslije spin offa eBay postati predmet interesovanja za preuzimanja na koji navodno mjerkaju AliBaba, Amazon, Google, Microsoft ...

Yahoo je druga svjetski poznata kompanija koja planira da spinoffuje 15% učešća u Alibabu, jednog od najveće on line platforme za prodaju u svijetu. Tu je i HP koji razmišlja o razdvajanju biznisa za prodaju IT tehnologija kompanijama i biznisa proizvodnje računara i printera.

Karakteristike Spin off

Spin off je sektor kompanije ili organizacije koji postaje nezavisan biznis sa svojom imovinom, zaposelnima, tehnologijom, intelektualnom imovinom ili postojećim proizvodima koji se uzimaju iz matične kompanije. Akcionari matične kompanije dobijaju akcije od nove kompanije u istoj srazmjeri u kojoj oni imaju akcije u matičnoj kompaniji i na taj način bivaju kompenzovani za smanjenje kapitala matične kompanije koji je nastao poslije spin offa. Akcionari mogu kupovati ili prodavati akcije obje kompanije prema svom nahođenju. Spinn off čini akcije nove kompanije vrlo atraktivnim jer ona može da se fokusira na ulaganje samo u svoj biznis što može biti okidač potencijala njenog rasta. U nekim slučajevima moguće je zamijeniti akcije matične kompanije od npr. 100€ za 110€ akcije nove kompanije.

Razlozi za spin off mogu biti različiti, a jedan od njih je pripajanja i spajanja koja nijesu dala očekivane rezultate. Obično se spinuje dio potojećeg biznisa koji nije vezan za osnovnu djelatnost matične kompanije, ili je manje produktivan, ili se radi o poslovnoj ideji na kojoj se treba fokusirati bez opterećenja drugim poslovima kojima se bavi matična kompanija itd.

Odvajanje dijela kompanije u zasebno pravno lice može trajati vremenski duže od procesa preuzimanja jer je neophodno definisati sve pojedinosti vezano za prenos na novu kompaniju počevši od dugova, tržišta, zaposlenih itd.1980-tih industrijski konglomerati su slično uradili kada su prenaduvane i birokratizovane kompanije odvojile nepovezane biznise od osnovnih djelatnosti da bi povećale svoju efikasnost i time profitabilnost.

Za razliku od spin offa, izdvajanje i prodaja imovine (divesment) takođe znači odvajanje jednog biznisa od drugog ali na način što se imovina prodaje tako da postojeći akcionari ne dobijaju akcije tog novog entiteta jer imovina prodajom dobija nove vlasnike.

U velikom broju slučajeva menadžement kod spin offa ostaje isti kao što je u matičnoj kompaniji. Spin off daje mogućnost za sektor da bude podržan od matične kompanije a da ne bude opterećen ranijim poslovanjem ili imidžom matične kompanije. Time se stvara potencijal da se postojeće ideje brže realizuju na tržištu dok, često puta, matična kompanija podržava njen razvoj na razne načine poput: ulaganja u kapital spin offa, postaje prvi potrošač kreirajući početni gotovinski tok spin offa, omogućavanja potrebnog prostora (kancelarije, pristup internetu, kancelarijski namještaj itd.) i obezbjeđenja pravne, finansijske i tehnološke usluge. 

Tema: Savremeni biznis modeli

DRUŠTVENE MREŽE U FUNKCIJI BIZNISA
/National Geographic.rs/

Da bi bio uspješan biznis model treba da sadrži ključne elemente počevši od genijalne ideje do same realizacije koja uključuje inovativnost. Dobar primjer savremenog uspješnog poslovnog modela predstavlja hrana na točkovima. Prije kogija jeftina hrana iz kamiona pored puteva i u blizini gradilišta nije bio prestižan oblik ishrane. Ali korejski roštilj i meksički takos - kogi promijeno je ovaj biznis iz korijena. Izumitelj, po rođenju Korejanac, Čoi smatrao je da hrani nije samo gorivo već nešto mnogo više. Biznis se proširio bilo je korišćenje društvenih mreža u funkciji prodaje kogia.

Shvatajući prednost društvenih mreža, Čoi je koristio Twiter preko kojeg je stalno ažurirao trenutne lokacije njihovih kamiona-kioska. Stekao je nove klijente od mladih gradskih ljudi koji su u svakom momentu znali tačnu lokaciju kogijevog kamiona. Za samo nekoliko sedmica broj mušterija se naglo povećao. Newsweek ih je nazvao „prvim viralnim restoranom“. Broj pratilaca na Twiteru prešao je 130.000.  Flota vozila hrane povećala se na 4 uz jedan stalni restoran na aerodromu LA.

Kriza 2008. god. bila je idealan pokretač novih ideja za razvoj ponude i tražnje na tržištu kamiona-kioska. Ulaganje je bilo znatno manje od investiranja u restoran. Osim toga, mušterije su bile spremne izdvajati znatno manje novca u odnosu na klasične izlaske u restorane. Društvene mreže su odigrale ključnu ulogu u povezivanju kamiona-kioska i mušterija stvarajući novi pokret u kuluturi ishrane. Razvile su se brojne aplikacije za mobilne uređaje (@kogibbq, @StreetsofThai, @EathFranchs, @CurrzWurstTrack, @NomadTruck …) i bznis je procvetao i javila se raznolika ponuda.

Mnoga prometna mjesta u periodima poslovne pauze pored pječačkih zona postala su privremene lokacije za kamione-restorane. U redovima su često mlađi hipsteri sa pametnim telefonima koji fotografišu hranu i tvituju. Ali mladi ljudi ne dolaze samo radi hrane, oni tu sklapaju poznanstva, razmjenjuju iskustva. Dolaze ljudi koji žive u blizini da unesu novinu u svakodnevnu ishranu, tu su i oni koji koriste pauzu sa posla, ima i radoznalih koji dolaze iz udaljenih mjesta da dožive novo iskustvo. Čitavi jedan društveni život prati konzumiranje ove vrlo ukusne hrane.

Tema: kamatne stope - komentar istraživanja

EFEKTI RASTA KAMATNIH STOPA NA POSLOVANJE KOMERCIJALNIH BANAKA 
/Economist - osvrt na rad “Interest Rate Risk and Bank Equity Valuations,” by William B. English, Skander J. Van Den Heuvel and Egon Zakrajsek/

Preko 5.600 američkih komercijalnih banaka željno očekuju preokret ka rastućem ciklusu kamatnih stopa. To će dovesti do povećanja marginalne neto kamate koja predstavlja razliku između aktivnih kamatnih stopa na date kredite i pasivnih kamatnih stopa na primljene depozite. Sama najava porasta kamatnih stopa Federalnih rezervi već je uticalo na rast cijena akcija komercijalnih banaka od čak 11%, što odražava optimizam investitora pred najavljenu promjenu kamatne politike.

Marginalna neto kamata u SAD kretala se prosječno ispod 3% u postkriznom periodu, spuštajući se do nivoa od 2%. Povećanje aktivne kamatne stope za samo pola procenta donosi američkom bankarstvu povećanje prihoda od 10 milijardi dolara godišnje. Međutim, rast prihoda može dovesti do pada profita, kako to pokazuje rad tri ekonomiste Englisha, Heuvela i Zakrajseka. Objašnjenje se sastoji u tome što su većina depozita kratkoročni, od kojih se jedan dio plasira u dugoročne kredite. Kako dugoročne kamatne stope počnu da rastu, to ona kao diskontna stopa depresira vrijednost dugoročne aktive više od kratkoročne pasive. Štaviše, visoke kamatne stope usporavaju rast, smanjuju potražnju za kreditima i povećavaju rizik neizvršenja kreditnih obaveza.

Autori istraživanja postavljaju pitanje zašto onda cijene akcija banaka rastu pri samoj najavi rastućeg ciklusa? Odgovor se može naći u činjenici da banke ne slijede terijski model u praksi jer najčešće prodaju svoje emitovane kredite ili koriste derivate da bi se zaštitile od promjena kamata. Istovremeno, raznim tržišnim mehanizmima sve više novca se prikuplja putem potvrda o depozitima (CD) ili nekim drugim dugoročnim depozitima sa fiksnim kamatnim stopama. Primjer japanskog bankarstva iz 2006. god. pokazuje da, uprkos povećanju primarne kamatne stope, nije došlo do povećanje cijena akcija banaka jer su pasivne kamatne stope brže rasle od kamatnih stopa na kredite.

Klijenti se danas ne libe da svoje depozite premjeste tamo gdje su više kamatne stope. To najčešće nijesu druge banke, iako je konkurencija u bankarskom sektoru velika, već neke druge štednje kojih danas u vrijeme inovacija na finansijskim tržištima ima sve više. Tu su vrlo važni zajednički novčani tržišni fondovi.

Porast kamatnih stopa može biti razočarenje za bankarski sektor, upravo zbog revalorizacije koja dolazi kao rezultat povećanja kamatnih stopa u uslovima kada kratkoročno pozajmljuju a dugoročno plasiraju sredstva. Bilo bi prirodno da prije smanje dugoročno kreditiranje, pod uslovom da su spremni da se liše dugoročnih nagrada.

Navedena analiza pokazuje prednosti ali i probleme razvijenih tržišta kada se izlazi iz perioda niskih kamatnih stopa u vremenu privrednog oporavka. Nažalost, nema sličnosti sa situacijom u Crnoj Gori, koja pokazuje kretanje u finansijskom sektoru koje je čak suprotno, tj. u kojem su visoke bankarske kamatne stope ostale rezistentne na privredna kretanja i u kojem i nema regulativne kamatne politike. Osim toga, osnovni nedostatak crnogorskog tržišta novca i kapitala su nedovoljno razvijeno tržište hartija od vrijednosti i problemi sa poslovanjem investicionih fondova, otvorenih i zatvorenih, zbog izostanka inovacija za ove finansijske institucije.