Tema: kamatne stope - komentar istraživanja

EFEKTI RASTA KAMATNIH STOPA NA POSLOVANJE KOMERCIJALNIH BANAKA 
/Economist - osvrt na rad “Interest Rate Risk and Bank Equity Valuations,” by William B. English, Skander J. Van Den Heuvel and Egon Zakrajsek/

Preko 5.600 američkih komercijalnih banaka željno očekuju preokret ka rastućem ciklusu kamatnih stopa. To će dovesti do povećanja marginalne neto kamate koja predstavlja razliku između aktivnih kamatnih stopa na date kredite i pasivnih kamatnih stopa na primljene depozite. Sama najava porasta kamatnih stopa Federalnih rezervi već je uticalo na rast cijena akcija komercijalnih banaka od čak 11%, što odražava optimizam investitora pred najavljenu promjenu kamatne politike.

Marginalna neto kamata u SAD kretala se prosječno ispod 3% u postkriznom periodu, spuštajući se do nivoa od 2%. Povećanje aktivne kamatne stope za samo pola procenta donosi američkom bankarstvu povećanje prihoda od 10 milijardi dolara godišnje. Međutim, rast prihoda može dovesti do pada profita, kako to pokazuje rad tri ekonomiste Englisha, Heuvela i Zakrajseka. Objašnjenje se sastoji u tome što su većina depozita kratkoročni, od kojih se jedan dio plasira u dugoročne kredite. Kako dugoročne kamatne stope počnu da rastu, to ona kao diskontna stopa depresira vrijednost dugoročne aktive više od kratkoročne pasive. Štaviše, visoke kamatne stope usporavaju rast, smanjuju potražnju za kreditima i povećavaju rizik neizvršenja kreditnih obaveza.

Autori istraživanja postavljaju pitanje zašto onda cijene akcija banaka rastu pri samoj najavi rastućeg ciklusa? Odgovor se može naći u činjenici da banke ne slijede terijski model u praksi jer najčešće prodaju svoje emitovane kredite ili koriste derivate da bi se zaštitile od promjena kamata. Istovremeno, raznim tržišnim mehanizmima sve više novca se prikuplja putem potvrda o depozitima (CD) ili nekim drugim dugoročnim depozitima sa fiksnim kamatnim stopama. Primjer japanskog bankarstva iz 2006. god. pokazuje da, uprkos povećanju primarne kamatne stope, nije došlo do povećanje cijena akcija banaka jer su pasivne kamatne stope brže rasle od kamatnih stopa na kredite.

Klijenti se danas ne libe da svoje depozite premjeste tamo gdje su više kamatne stope. To najčešće nijesu druge banke, iako je konkurencija u bankarskom sektoru velika, već neke druge štednje kojih danas u vrijeme inovacija na finansijskim tržištima ima sve više. Tu su vrlo važni zajednički novčani tržišni fondovi.

Porast kamatnih stopa može biti razočarenje za bankarski sektor, upravo zbog revalorizacije koja dolazi kao rezultat povećanja kamatnih stopa u uslovima kada kratkoročno pozajmljuju a dugoročno plasiraju sredstva. Bilo bi prirodno da prije smanje dugoročno kreditiranje, pod uslovom da su spremni da se liše dugoročnih nagrada.

Navedena analiza pokazuje prednosti ali i probleme razvijenih tržišta kada se izlazi iz perioda niskih kamatnih stopa u vremenu privrednog oporavka. Nažalost, nema sličnosti sa situacijom u Crnoj Gori, koja pokazuje kretanje u finansijskom sektoru koje je čak suprotno, tj. u kojem su visoke bankarske kamatne stope ostale rezistentne na privredna kretanja i u kojem i nema regulativne kamatne politike. Osim toga, osnovni nedostatak crnogorskog tržišta novca i kapitala su nedovoljno razvijeno tržište hartija od vrijednosti i problemi sa poslovanjem investicionih fondova, otvorenih i zatvorenih, zbog izostanka inovacija za ove finansijske institucije.