Napomena: Noviji postovi se češće ažuriraju zavisno od dodatnih informacija i analiza.

Montenegro airlines

Koji su problemi kompanije Montenegro airlines?

• Nepostizanje ekonomije obima (kapaciteti korišćenja najviši u dvije poslednje godine 71% ali nedovoljno za rentabilno poslovanje koje iznosi 83%), otud kontinuirano poslovanje sa gubitkom.
• Padovi u kvalitetu rukovođenja i upravljanja kompanijom u ranijim periodima (organizacija poslovanja, brojnost i kvalitet zaposlenih, osvajanje tržišta, kvalitet usluga, diversifikacija poslovanja itd.).
• Objektivno težak opstanak male avio kompanije na međunarodnom tržištu.

Prema okvirnom proračunu, godišnji prihod kompanije od preko 90 miliona € obezbijedio bi pozitivno poslovanje, tj. 12% viši prihod od prihoda koje je ostvaren u 2019. god. kao nastavak pozitivnog trenda iz 2018. god.

Bilans na kraju 2019. god. pokazuje da se osnivački državni  kapital od 34,7 miliona € istopio usljed gubitaka, koji su dalje vremenom rasli da bi kapital kompanije dostigao negativnu vrijednost od 59,5 miliona €. Praktično, za četvrt vijeka postojanja Montenegro airlinesa je donio negativan rezultat od oko 100 miliona €, ili prosječno godišnje oko 4 miliona €. 

Koji je pravac najbolji?

Gašenje avio kompanije, da bi se zatim osnovala nova kompanija, je besmisleno jer bi nepotrebno uzrokovalo odliv sredstava iz budžeta, dugoročno za nekoliko stotina miliona €, uključujući ulazak u nove troškove za osnivanje nove kompanije, ali i gubitke koje će nova kompanija generisati, izvjesno na većem nivou od postojećih. Vlada treba da je svjesna da su obaveze kompanije na kraju 2019. god. bile 103 miliona €, a da na kraju 2020. god. mogu biti još veće. 

Najbolje rješenje je restrukturiranje u hodu, tim prije što je donesen Zakon o ovoj kompanija koji predviđa finansijsko saniranje od 100 miliona € i 50 miliona € ulaganja u nove avione. Na ovo se može nadovezati privatizacija kompanije kupovinom državnih akcija u kombinaciji sa dokapitalizacijom, spajanje sa Aerodromima, pripajanje drugoj kompaniji pod određenim uslovima zaštite potreba Crne Gore, posebno turističke privrede ili nekm drugim modelom.

Šta znači osnivanje nove kompanije?

Troškovi bi bili ogromni, novi početak podrazumijeva značajno ulaganje u vazduhoplove, kadrove, dozvole, ponovno osvajanje tržišta, uklanjanje lošeg imidža države zbog likvidacije prethodne kompanije i dr. Tu je i pitanje kolika bi bila spremnost i mogućnost osvajanja tržišta za narednu ljetnju sezonu.

Prema različitim izvorima informacija došlo je do isključivanja Montenegro airlines iz sistema bookinga, plaćanja, gube se slotovi na aerodromima itd.

 

KOLIKO SE I PO KOJOJ CIJENA DRŽAVA CRNE GORE STVARNO ZADUŽILA NA MEĐUNARODNOM FINANSIJSKOM TRŽIŠTU U DECEMBRU 2020. GOD. (finalna verzija, korigovani numerički podaci)

Država Crna Gora zadužila se na međunarodnom finansijkom tržištu putem Euroobveznica nominalno za 750 miliona €, što znači da će na kraju 7-godišnjeg perioda morati da jednokratno vrati ovaj iznos glavnice duga. U međuvremenu, tokom svih 7 godina trajanja obveznica, biće u obavezi da isplati jedanput godišnje, u decembru, ukupno kamate (kupone) u iznosu od 21.562.500€, shodno utvrđenoj nominalnoj kamatnoj (kuponskoj) stopi od 2,875% koja se obračunava na glavnicu duga od 750 miliona €.

Međutim, Ministarstvo finansija je dobilo umanjenu nominalnu glavnicu (750 miliona €) i to po dva osnova: 1) dvije provizije od ukupno 1,75% ukupne vrijednosti emisije i 2) prodaje obveznica po diskontu od 99,532 nominalne vrijednosti od 100, tj. sniženoj cijeni svake obveznice u prosjeku od 0,468%. Navodi se da je tražnja bila 3 puta veća, ali još nije poznato u domaćoj javnosti koliko je veća tražnja umanjila ponuđeni diskont, jer je moguće da je ponuđeni popust u odnosu na nominalu bio zapravo veći, uprkos relativno visokoj kuponskoj (kamatnoj) stopi od 2,875%. 

Prospekt o ovoj emisiji, koji sadrži sve bitne elemente izdanja suverenih obveznica kao i makro i druge okvire poslovanja privrede i stanja javnih finansija, kao i potencijal vraćanja ovih i drugih dugova Države, nije poznat široj javnosti (a trebalo bi jer se radi o javnom, a ne privatnom dugu), osim investicionoj javnosti u inostranstvu i onima koji su bili uključeni od strane državnih organa i institucija. Uobičajeno je da se svako novo izdanje suverenih obveznica promoviše u domaćoj i stranoj javnosti mjesecima unaprijed, kako bi se što bolje animirala investiciona javnost i postigla neophodna transparentnost, što u konačnom jača kredibilitet države emitenta i dodatno utiče na sniženje cijene zaduženja.

Budžet je ostvario priliv sredstava po osnovu zaduženja Euroobveznicama manji za 16.635.000€, tj. neto zaduženje iznosi 733.365.000€ (750.000.000€ - 16.635.000€).

Dakle, zbog toga što je stvarno raspoloživi novac iz ovog zaduženja (733.365.000€) niži od nominalnog iznosa (750.000.000€) zaduženja, to cijena ovog kreditiranja nije kamatna (kuponska) stopa od 2,875%, već (proračunom Excel, funkcija @Yield) iznosi 3,23%.

English translation

The state of Montenegro has borrowed on the international financial market through Eurobonds in the nominal amount of € 750 million, which means that at the end of the 7-year period it will have to repay this amount of debt once. In the meantime, during all 7 years of the bonds, they will be obliged to pay once a year, in December, the total interest (coupons) in the amount of €21.562.500, in accordance with the determined nominal interest (coupon) rate of 2.875% calculated on the principal debt of €750 million.

However, the Ministry of Finance received a reduced nominal principal (€ 750 million) on two grounds: 1) two commissions of a total of 1.75% of the total value of the issue and 2) the sale of bonds at a discount of 99,532 with a nominal value of 100, ie. reduced the price of each bond by an average of 0.468%. It is stated that the demand was 3 times higher, but it is not yet known in the domestic public how much higher the demand reduced the offered discount, because it is possible that the offered discount was actually higher, despite the relatively high coupon (interest) rate of 2,875 %.

The prospectus on this issue, which contains all the essential elements of the issue of sovereign bonds as well as macro and other business frameworks and the state of public finances, as well as the potential for repayment of these and other debts of the State, (as it is the general public, not a private debt), except for the investment public abroad and those involved by government bodies and institutions. It is common for each new issue of sovereign bonds to be promoted in the domestic and foreign public months in advance, in order to better animate the investment public and achieve the necessary transparency, which ultimately strengthens the credibility of the issuing country and further reduces the price of debt.

The budget realized the inflow of funds on the basis of indebtedness to Eurobonds lower by €16,760,000, i.e. net indebtedness amounts to €733,365,000€  (€750,000,000 - €16,635,000).

So, because the actual available money from this debt (€733,365,000€ ) is lower than the nominal amount (€750,000,000) of the debt, the price of this loan is not an interest rate (coupon) rate of 2.875%, but (Excel budget, function @Yield) is 3.23%.

PRINOSI NA DOMAĆE DRŽAVNE I KOMPANIJSKE OBVEZNICE I SUVERENE EUROOBVEZNICE (DECEMBAR 2020.)

Domaće državne obveznice imaju tendenciju pada prinosa do dospijeća što stvara povoljne mogućnosti za zaduživanje na domaćem finansijskom tržištu. Domaće kompanijske obveznice (Hipotekarne banke - HBO2 I HBO3) imaju relativno visoke stope prinosa do dospijeća što potvrđuje da su kompanijske obveznice po pravilu sa višim prinosima, mada nije za očekivati da imaju više nego dupli raspon prinosa u odnosu na državne bezrizične obveznice, kao što je u ovom slučaju. 

Prinosi do dospijeća za investitore (vlasnke) na Euroobveznice (E 202016/21, E 2018/25, E 2019/29, E 2020/27) nešto su veći od prinosa na državne obveznice (GB 2019/26, GB 2019/24, GB 2019/24) na domaćem finansijskom tržištu. 

Više je razloga (faktora od uticaja) zašto se Država Crna Gora zadužuje skuplje od nekih zemalja iz regiona. Jedan je taj što uprkos velikom zaduženju obveznicama, Ministarstvo finansija nije u dovoljnoj mjeri organizovalo  i razvilo domaće finansijsko tržište, zato sporadični izlasci sa većim emisijama na domaćem, posebno međunarodnom tržištu, povećava rizik investitora, što se odražava na skuplje zaduživanje Države. Umjesto, za razliku od navedenog, da na organizovani način češće, ali sa manjim obimima emisije, podstakne ne samo primarno, već i sekundarno tržište suverenih obveznica. 

ZADUŽENOST CRNE GORE DOMAĆIM I EUROOBVEZNICAMA

 KOLIKO JE CRNA GORA ZADUŽENA PO OSNOVU DOMAĆIH I EUROOBVEZNICA

Crna Gora je proteklih godina koristila više izvora kreditiranja od međunarodnih izvora i domaćih izvora. Iz domaćih izvora tu spada bankarski sektor (komercijalne banke) i finansijsko tržište (obveznice i zapisi). Država se zadužila i sa međubarodnog bankarskog sektora (komercjalne banke, Svjetska banka, Evropska banka i dr.) ali i sa međunarodnog finansijskog tržišta putem Euroobveznica.

Zaduživanje Euroobveznicama dostiglo je visok nivo od 2,05 milijardi €. Karakteristika zaduživanja obveznicama u odnosu na bakarski kredit je u tome što se u periodu otplate plaćaju samo kamate, najčešće godišnje (a mogu biti polugodišnje, kvartalne itd). Na dan dospijeća isplaćuje se posljednja kamata i cjelokupna glavnica.

Stanje obaveze po osnovu emitovanih suverenih domaćih i Euroobveznica je sljedeće (ažurirano 20.12.2020.):

Najveće finansijsko opterećenje vraćanja ovih kreditnih obaveza bilo je u 2020. god. a sljedeće po visini je za 7 godina kada treba da se varati izdanje Euroobveznica iz decembra ove godine. Glavnice Euroobveznica dospijevaju u 2021., 2025., 2027. i 2029. god. Glavnice u 2024. i 2026. god. odnose se na domaće državne obveznice.

 

CRNOGORSKE EUROOBVEZNICE 2020/27 - NAJVEĆE JEDNOKRATNO ZADUŽENJE CRNE GORE NA FINANSIJSKIM TRŽIŠTIMA (DOMAĆIM I MEĐUNARODNIM)

Prema izvještajima finansijskih sajtova a ne izvornim domaćih državnih izvora! 

EUROOBVEZNICE CRNE GORE iz decembra 2020. god.

Emitovano je 750.000 komada obveznica (ISIN XS2270576700) na Londonskoj berzi, podružnici u Berlinu. Nominalna vrijednost obveznice je 1.000€, a minimalna trgovina iznosi 100.000€ (1.000 komada). Dan emitovanja je 16.12.2020. god. a dospijeća na isti datum 2027. god. Kuponska stopa je 2,875%, a kupon se isplaćuje jedanput godišnje, tako da je prva kuponska isplata 16.12.2021. god. Provizija konzorcijumu banaka koje su pripremile prospekt i izvršile prodaju iznosi standardnih 1,75% (0,25%+1,5%). Obveznice se nude na više berzi (Berlin, Minhen, Štutgard).

Emitovane obveznice prodate su po diskontu tako da je u prosjeku iznosila 99,532, iako je tražnja 3 puta nadmašila ponudu obveznica. Država je prodajom Euroobveznica ostvarila priliv gotovine od 733.365.000€ (nominalnih 750 miliona € umanjeno za 3.510.000€ po osnovu diskonta i 13.125.000€ po osnovu provizija). Država Crna Gora plaća godišnju kamatu na sve obveznice ukupno 21.562.500€ (tj. 28,75€ po svakom komadu obveznice nominalne vrijednosti 1.000€) dok će na dan dospijeća isplatiti cjelokupnu glavnicu od 750 miliona €. Međutim, Država je od emisije obveznice dobila 733.365.000€, tako da prinos do dospijeća na dan emisije (YTM) pokazuje da ove obveznice koštaju Državu 3,23% na kreditno zaduženje po osnovu ovih međunarodnih obveznica, što je za 0,37% više od kuponske stope (2,875%).

Nominalno zaduženje Države, po osnovu ove serije Euroobveznica, sastoji  sastoji se od: 1) Glavnice od 750.000.000€ (na kraju 7. godine) i 2) Ukupnih 7-godišnjih kamata od 150.937.500€ (7 godina po 21.562.500€). Dakle, sveukupno 900.937.500€.

English translation

750,000 bonds (ISIN XS2270576700) were issued on the London Stock Exchange, a subsidiary in Berlin. The nominal value of the bond is € 1,000, and the minimum trade is € 100,000 (1,000 pieces). The day of broadcasting is 16.12.2020. yr. and maturing on the same date in 2027. The coupon rate is 2.875%, and the coupon is paid once a year, so the first coupon payment is 16.12.2021 year. The commission to the consortium of banks that prepared the prospectus and made the sale amounts to the standard 1.75% (0.25% + 1.5%). Bonds are offered on several stock exchanges (Berlin, Munich, Stuttgart).

The issued bonds were sold at a discount so that it averaged 99.532, although the demand exceeded the supply of bonds 3 times. By selling Eurobonds, the government generated a cash inflow of €733,365,000 (nominal € 750 million reduced by €3,510,000 on the basis of discounts and €13,125.000 on the basis of commissions). The State of Montenegro pays annual interest on all bonds for a total of € 21,562,500 (i.e. € 28.75 per each bond with a nominal value of € 1,000) while on maturity it will pay out the entire principal of €750 million. However, the State received €733,365,000 from the bond issue, so the yield to maturity on the day of issue (YTM) shows that these bonds cost the State 3.23% on credit borrowing from these international bonds, which is 0.37% more than the coupon rate (2.875%).

The nominal indebtedness of the Government based on this series of Eurobonds consists of: 1) Principality of € 750,000,000 (at the end of the 7th year) and 2) Total 7-year interest of € 150,937,500 (7 years of € 21,562,500). So, a total of € 900,937,500.