TEMA: KAMATE KAMATNE STOPE U CRNOJ GORI (3) 

FINANSIJSKI SISTEM KROZ PRIZMU KAMATNIH STOPA U CRNOJ GORI

U prethodnoj seriji članaka kratko je razmatrana politika kamatnih stopa u uslovima krize i post kriznog perioda. Razvijene zemlje su uskladile svoje kamatne politike slijedeći teorijske pretpostavke u uslovima krize i perioda oporavka. Iskustvo pokazuje da se nijedna zemlja nije uspješno oporavila ukoliko nije adekvatno prilagodila svoju kamatnu politiku na niske kamatne stope u periodu oporavka. Moguće je, uprkos niskoj kamatnoj politici, da pojedine zemlje imaju tažak i spor oporavak. Ali je sasvim izvjesno da se nijedna zemlja nije oporavila od krize sa politikom visokih kamatnih stopa.

Kamatne stope u Crnoj Gori karakteriše generalno visoki nivo, kako pokazuje grafikon. Na grafikonu su prikazane prosječne aktivne efektivne i pasivne kamatne stope bankarskog sektora, tržišne kamatne stope kratkoročnih državnih hartija od vrijednosti i stope inflacije. Bankarske aktivne kamatne stope u proteklim godinama bile su za pojedine kredite i znatno iznad datog prosjeka. Uočava se, u periodu buma (2006-2007.), pad prosječnih kamata na ispod 10% kada su uslovi privređivanja bili jako povoljni (tržište je bilo preplavljeno ponudom kapitala). Interesantno je da je 2010. god. došlo do povećanja prosječne kamatne stope na skoro 12%.  Pasivne kamatne stope su bile na nivou ispod 4% (osim 2008. god.). Nakon perioda buma pasivne kamatne stope bankarskog sektora počele su da opadaju jer su izgubile konkurenciju u tržištu kapitala koje više nije donosilo velike prinose. Zbog sloma tržišta akcija, slobodna sredstva su se počela usmjeravati u obliku depozita prema bankama, kao jedinom mjestu plasmana na domaćem tržištu. Raspon između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa naglo je porastao od 2010. god. dobijajući divergentan trend kretanja. Stvoren je ogroman “spread” između ove dvije kamatne stope koji je dostigao nevjerovatnih 10%, tj. aktivne kamatne stope su veće za čak 704%. Objašnjenje bankarskog regulatora i samih banaka da je razlog visokih kamatnih stopa u riziku koji je navodno prisutan kod odobravanja kredita, kako privredi tako i stanovništvu.

Interesantno je kretanje kamatnih stopa na državne hartije od vrijednosti. Prosječnin prinosi,  prikazani na grafikonu, pokazuje da je tržište mnogo jače uticalo na kretanje ovih stopa. U periodu buma prinosi su bili na vrlo visokom nivou, da bi se u periodu krize naglo spustili na ispod 1%. Međutim, tržište državnih hartija od vrijednosti je po obimu vrlo malo zašto se Država morala okrenuti inostranom tržištu sa svojim izdanjima euroobveznica kako bi došla do potrebnih sredstava za održavanje likvidnosti budžeta. Za to je platila visoku cijenu kroz vrlo velike prinose investitorima (preko 7%, kasnije 5%). Domaće tržište nije bilo zainteresovano zbog nepovjerenja i povoljnih pasivnih kamatnih stopa u bankarskom sektoru. Bankarski sektor je uspješno “konkurisao” godinama državnim bezrizičnim prinosima u uslovima do kraja neizgrađnog finansijskog tržišta u Crnoj Gori.

Kretanje kamatnih stopa na crnogorskom finansijskom tržištu ima karakteristike koje su tipične za mala finansijska tržišta koja nijesu dovoljno razvijena, pa su otud ranjiva, volatilna i finansijski “nelogična” što stvara probleme u kompatibilnosti sa privrednim sektorom.

Limiti crnogorskog finansijskog tržišta su:

• Malo primarno i sekundarno finansijsko tržište
• Nedovoljno integrisanost sa inostranim finansijskim tržištima
• Ograničen kapacitet razvoja sopstvenim snagama

Problemi crnogorskog finansijskog sistema, posebno u dijelu bankarskog sistema, su u tome što:

• je okrenut isključivo samom sebi pri čemu dominiraju kratkoročni ciljevi u bankarskom sektoru.
• se bankarski sistem ponaša monopolski u domenu kamatnih stopa, osnovi djelovanja ovog sektora. U stvari, vrlo je mala konkurentnost u tom sektoru, uglavnom u nekim minornim aspektima usluga.
• nije dovoljno i adekvatno regulisan od strane regulatora – Centralne banke
• državne finansije nijesu dovoljno integrisane u tržišnost finansijskog sistema.
• alokativna funkcija nije efikasna tako da slobodna sredstva van njegovih tokova uglavnom su usmjerena u nekretnine (primorje).
• Je vrlo mali izbor hartija od vrijednosti na finansijskom tržištu. To onemogućava efikasnije prikupljanje slobodnih sredstava.

Posledice su:

• Veliko učešće loših kredita u bankarskom portfoliu odobrenih kredita (pema procjeni oko 20%), koji je prema zvaničnim podacima oko 15-16%, nakon restrukturiranja – produženja roka vraćanja, refinansiranja kredita i dr.
• Slab protok kreditnih linija prema privredi.
• Visoke kamate neekonomski pokrivaju veliku stavku loših kredita
• Politika kamatnih stopa nije konzistentna sa ostalim mjerama ekonomske politike vezano za oporavak privrede (npr. kretanje kamatnih stopa i BDP ima negativnu korelaciju od -0,05,  što potvrđuje navedenu tezu. Čak je dijelom ova politika suprotnog pravca jer više pogoduje pogoršanju situacije, nego doprinosu poboljašanju stanja privrede).

Crnogorski finansijski sistem je neophodno ubrzano razvijati, minimalno kroz sljedeći set aktivnosti:

• Uspostaviti ročnu strukturu kamatnih stopa i uspostaviti repernu kamatnu stopu od državne bezrizične hartije od vrijednosti prema bankarskom sektoru.
• Poboljšati regulaciju bankarskog sektora, posebno politiku kamatih stopa staviti u funkciju oporavka privrede od recesije.
• Razviti lepezu novih hartija od vrijednosti (diskontnih i premijskih dugovnih instrumenata) kako bi se ojačalo finansisko tržište i povećala njegova funkcija prikupljanja slobodnih sredstava, te funkcija alokacije.
• Povećati uz raznovrsnost i obim državnih bezrizičnih hartija od vrijednosti, kao i kompanijskih dugovnih instrumenata.