TEMA: Osnovni dohodak

DA LI DOLAZI KOMUNIZAM ILI SE PRODUŽAVA KAPITALIZAM?

/Globus/

U poslednje vrijeme sve je aktuelnije pitanje obezbjeđenja osnovnog dohotka kao socijalne sigurnosti za građane. Naime, u nekoliko gradova (Utreht, Holandija) i zemalja (Švajcarska, Finska) najavljuje se uvođenje nove kategorije – osnovni dohodak koja bi se mjesečno isplaćivala u istom iznosu (800€, negdje 900€) za sve punoljetne građane bez obzira da li su zaposleni ili ne. Namjera je da građani mogu osnovne životne potrebe da na ovaj način podmire, a država bi isplaćivala ove lične nadoknade. Da li je ova ideja apsurdna ili ne, velika je nepoznanica. Ali je izvjesno da je izazvala suprotna mišljenja mnogih.

Jedni smatraju da uz socijalnu sigurnost građani više ne bi bili pod stresom bar kada je u pitanju osnovna egzistencija. To bi čak dovelo do veće kreativnosti i produktivnosti u odnosu na sadašnji koncept ekonomske prinude kao glavnog pokretačkog motiva djelovanja ljudskog roda.

Pojedini ekonomisti smatraju da je to u stvari spas za kapitalizam, savremeni ekonomski i društveni poredak koji se pokazao da u savremenom obliku sve više ima problem i to sa nedovljnom tražnjom. Jer, kapitalizam efikasno proizvodi i stvara više dobara nego što ljudi mogu da konzumiraju. Glad i siromaštvo u pojedinim djelovima svijeta, smatra se, posledicom nepravične preraspodjele i dejstva tržišnih mehanizama koji ne mogu da riješe ovaj problem. Ali problem ostaje u vidu potencijala ponude koja nadmašuje tražnju (zaostajanje rasta Kine kao globalnog snabdjevača roba). Dodatni problem današnjeg kapitalizma je što savremena proizvodnja (robotika, savremene tehnologije) sve manje traži ljudski rad, čime se smanjuje trošak radne snage, a time i tražnja. I ovo bi bilo dobro rješenje za stabilizaciju tražnje u savremenom kapitalističkom sistemu.

Drugi pak smatraju da bi osnovni dohodak demotivisao ljude da rade, što je i glavni prigovor za svaku izdašnu socijalnu pomoć. Ali, ovdje nedostaje mišljenje sociologa, psihologa, filozofa i drugih eksperata za ljudsko ponašanje, motivisanost, potrebe za radom i sl., koji će sigurno imati šta da kažu kada je u pitanju ljudska egzistencija i smisao života. Poznata je narodna mudrost da nije bitno koliko dugo čovjek živi, već kako živi.

Da li će osnovni dohodak, ako zaživi i društvo bude u mogućnosti da ga isplaćuje, doprinjeti da se ljudi više posvete obrazovanju, humanim aktivnostima, bavljenjem poslom koji ih najviše ispunjava, ili će to biti samo jedan novi mehanizam sa, za sada skrivenim manama, koji će spasiti posrnuli kapitalizam koji sve više postaje izvor kriza, vrijeme tek treba da pokaže. Ili će, možda, i ovo biti još jedna utopijska ideja ostaje nepoznanica za budućnost.